Prerano je da bi se moglo zaključiti da je bliskoistočna kriza završena, rekao je u srijedu hrvatski premijer Andrej Plenković, nakon što je ranije dogovoreno primirje između Washingtona i Teherana, dodajući da će stabilizacija gospodarski i energetskih tokova "dosta" potrajati, piše Hina.

Američki predsjednik Donald Trump je pristao na dvotjedno primirje s Iranom, manje od dva sata prije roka koji je Teheranu dao da ponovno otvori Hormuški tjesnac ili se suoči s razornim napadima na svoju civilnu infrastrukturu.

Plenković je podnoseći izvješće o sastancima Europskoga vijeća u Hrvatskom saboru rekao da se nada daljnjem smirivanju situacije.

"Prerano je za zaključiti da je kriza završena i da su rizici uklonjeni", kazao je Plenković, koji je prijepodne u srijedu pozdravio najavljeni prekid vatre.

Poručio je da je sukob razotkrio "razinu naše izloženosti događajima u tom dijelu svijeta", upozoravajući da temeljne napetosti nisu nestale.

"Izrael, koji Iran doživljava kao egzistencijalnu prijetnju, ostaje odlučan trajno ograničiti njegove vojne i napadačke kapacitete ... nastoji neutralizirati i Hezbolah u Libanonu koji također ima potporu Irana", dodao je Plenković.

Izrael, koji je rekao da Libanon nije dio dogovora o prekidu vatre, u srijedu je granatirao tu zemlju najvećim intenzitetom od početka rata, ubivši više od 89 ljudi i ranivši 722, prema riječima libanonskog ministra zdravstva.

'Cijena se ne vraća na staro'

Iran je, iako je vojno oslabio, učvrstio svoj položaj regionalne sile, pokazao sposobnost odgovora balističkim projektilima i besposadnim sustavima te razotkrio ranjivosti u sigurnosnoj arhitekturu Perzijskog zaljeva, smatra hrvatski premijer.

Također, rekao je da je Iran pokazao da je kontrola nad Hormuškim tjesnacem moćan i relativno jeftin instrument strateškog pritiska koji često može biti "učinkovitiji i opasniji od nedovršenog nuklearnog programa".

"Čak i u slučaju brzog smirivanja, bit će potrebno dosta vremena da se globalni gospodarski i energetski tokovi stabiliziraju", upozorio je Plenković.

Iako najveći dio energenata iz Perzijskog zaljeva ide u azijske zemlje, svaki poremećaj globalne ponude se odmah odražava na cijene i dostupnost, što neizravno pogađa Europu, rekao je.

"Nakon svakog takvog šoka, cijena se ne vraća na staro, već se stabilizira na novoj, ne nužno ovako visokoj, ali svakako višoj razini. Upravo zato svaka energetska kriza dugoročno mijenja uvjete u kojima djeluju naša gospodarstva".

Energetska sigurnost kao pitanje suverenosti

Sve izraženija uporaba gospodarskih pritisaka, ali i nadmetanje velikih sila, pokušaji uspostave sfera utjecaja i zanemarivanje međunarodnog prava mijenjaju načine na koje Europska unija određuje svoje prioritete, objasnio je premijer.

"Jasno je da se moć više ne mjeri samo veličinom gospodarstva iako je Unija u tom pogledu snažna, nego prije svega sposobnošću da tu snagu usmjeri, zaštiti i pretvori u stvaran politički utjecaj", kazao je Plenković.

Rekao je središnja tema posljednjeg formalnog sastanka Europskog vijeća u ožujku bila upravo odgovor na energetsku krizu izazvanu sukobima na Bliskom istoku.

"Ovdje se radi o globalnim posljedicama. Zato je bilo nužno definirati kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere kako bi se ograničio njen utjecaj na gospodarstva država članica i konkurentnost Europe na globalnoj razini", istaknuo je Plenković.

Naglasio je da je Europa posebno osjetljiva jer kao kontinent uvozi 97 posto nafte i 99 posto plina te energetsku sigurnost nazvao pitanjem suverenosti.

Naglasio je da je sastanak u ožujku bio još jedna prigoda da Hrvatska objasni svoju ulogu transportnog pravca za dobavu nafte, rekavši da je mađarska kompanija MOL naručila 15-ak tankera s neruskom naftom koji dolaze u Omišalj odakle se energent transportira prema Mađarskoj "pouzdanim, sigurnim i funkcionalnim Jadranskim naftovodom".

"JANAF u praksi potvrđuje da sve potrebe za rafinerije u Mađarskoj, Slovačkoj i Srbiji može u 100-postotnom iznosu osigurati. Dakle, ne postoji nikakav rizik nedostatka opskrbe naftom ... ukoliko koriste usluge Jadranskog naftovoda", rekao je.

Jednak tretman za sve

Premijer je spomenuo i pitanje proširenja EU-a, ponovivši da je prvi put jasno izražena politička volja u Uniji za time da do stvarnoga procesa proširenja dođe do 2029. godine.

Također, opet je kazao da bi u slučaju bilo kakvog ubrzanog pristupnog procesa, on trebao jednako vrijediti za sve, misleći pritom prije svega na Bosnu i Hercegovinu, dodajući da će Hrvatska na tome u svim razgovorima inzistirati.

Osvrnuo se i na neformalni sastanak Vijeća u veljači, spomenuvši da je njegov zaključak bio da su potrebna dodatna ulaganja u strateške industrije i inovacije te jačanje ključnih sektora poput obrane, čistih tehnologija i umjetne inteligencije.

"Dodatno smo u ožujku govorili o provedbi tih ciljeva kroz konkretne mjere, a te mjere su prije svega uklanjanje prepreka jedinstvenom tržištu i napredak u ostvarivanju četiriju sloboda, ubrzanje energetske tranzicije, smanjivanje administrativnog opterećenja radi poticanja inovacija i razvoja poduzeća".

Vijeće je odlučilo i jačati pristup ključnim sirovinama, povećavati energetsku neovisnost te ubrzavati dekarbonizaciju industrije radi smanjenja strateške ovisnosti cijelog kontinenta, objasnio je premijer.