Najmanje 26 južnokorejskih tankera blokirano je u blizini Hormuškog tjesnaca, a upravo ta činjenica, prema ocjeni analitičara, možda najbolje objašnjava zašto je predsjednik Lee Jae Myung prošle sedmice ušao u diplomatski sukob s Izraelom, piše SCMP.

Spor je izbio u petak nakon što je Lee komentirao snimku koja prikazuje izraelske vojnike kako s krova guraju tijelo. Snimku, koja potječe iz septembra 2024., prvotno je objavio palestinski aktivistički profil uz lažni opis da se radi o prijenosu uživo mučenja i bacanja djeteta sa zgrade.

"Moramo provjeriti je li to istina, a ako jeste, koje su mjere poduzete", napisao je Lee, dodavši kako "nema razlike" između takvih ratnih zločina ili holokausta i sudbine "žena za utjehu", što je eufemizam za Korejke prisiljene na seksualno ropstvo od strane japanskih vojnika tokom Drugog svjetskog rata.

"Mala je utjeha, ako ikakva, što se radilo o lešu"

Ta je usporedba izazvala oštru reakciju. Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova brzo je uzvratilo, optuživši Leeja da banalizira pokolj Židova uoči Dana sjećanja na holokaust u Izraelu i da promiče "lažni profil" poznat po širenju antiizraelskih dezinformacija.

Izrael je saopćio da je video "istražen i riješen" prije nekoliko mjeseci te da prikazuje odraslog militanta, a ne dijete, ubijenog tijekom operacije na Zapadnoj obali. Iz odgovora nije jasno što točno znači da je slučaj riješen.

"Mala je utjeha, ako ikakva, što se radilo o lešu, a ne o živoj osobi", napisao je Lee nekoliko sati kasnije u odgovoru na svoju početnu objavu. "No čak i tako, takvo postupanje s tijelom predstavlja kršenje međunarodnog prava."

Cijela snimka incidenta, nastala u sjevernom gradu Qabatiyi, blizu Dženina, prikazuje izraelske vojnike kako tijekom racije na okupiranoj Zapadnoj obali bacaju tijela trojice mrtvih Palestinaca s krova zgrade. Izraelski vojni buldožer zatim podiže i uklanja tijela.

Snimke su nakon objave izazvale široko ogorčenje. IDF je tada poručio da je riječ o "ozbiljnom incidentu" koji "nije u skladu" s njihovim vrijednostima i onim što se očekuje od njihovih vojnika, te da je pokrenuta istraga.

Tankeri u neizvjesnosti

Južna Koreja deseto je najveće svjetsko gospodarstvo i uvelike ovisi o nafti koja se prevozi kroz Hormuški tjesnac, jedno od najvažnijih energetskih čvorišta na svijetu, kroz koje je prije rata prolazilo oko 25 posto globalne pomorske trgovine naftom.

Prema sigurnosnom analitičaru Nam Sung-wooku, profesoru na Univerzitetu Sookmyung i bivšem čelniku južnokorejskog Instituta za nacionalnu sigurnosnu strategiju, u regiji je trenutno blokirano oko 26 korejskih tankera. Zbog toga zatvaranje tjesnaca usred rata SAD-a i Izraela protiv Irana postaje sve veći ekonomski problem za Seul.

"Južnoj Koreji se ne može zamjeriti što se pridružila sve brojnijim međunarodnim pozivima na prekid vatre i okončanje kršenja ljudskih prava", rekao je Lee Jun-han, profesor političkih znanosti na Nacionalnom univerzitetu Incheon. "Ipak, za žaljenje je što je predsjednik Lee izazvao nepotrebnu kontroverziju koristeći dvije godine staru snimku predstavljenu kao prijenos uživo."

Prije ulaska u politiku, Lee je bio istaknuti odvjetnik za ljudska prava, a promatrači kažu da njegova prošlost utječe na njegov nagon da se bori protiv nepravde. No neki su u njegovim objavama vidjeli i drugu, implicitnu poruku, upućenu američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.

"Neizravno je slao signal Washingtonu da Južna Koreja neće biti uvučena u rat koji nije tražila", rekao je Jhee Byong-kuen, profesor političkih znanosti na Univerzitetu Chosun.

Trump je, naime, sve glasnije izražavao frustraciju zbog saveznika koji se, po njegovom mišljenju, ne angažiraju dovoljno, izdvajajući Južnu Koreju, uz Europsku uniju i Japan, jer ne podupiru ratne napore Washingtona.

Ovo nije prvi put da se Lee suočio s diplomatskim problemima zbog objava na društvenim mrežama. U februaru je na kmerskom jeziku podijelio poruku prijeteći "propasti" kriminalnim organizacijama koje ciljaju Korejce, no tu je objavu kasnije tiho izbrisao nakon upita kambodžanske vlade.