O strateškom projektu od generacijskog značaja jučer su na panel-diskusiji u okviru mostarskog Sajma privrede govorili lider hrvatske stranke u BiH, ministar privrede u susjednoj Hrvatskoj, rukovodilac iz državne firme u Hrvatskoj, otpravnik poslova Američke ambasade u Sarajevu te predstavnik privatne američke firme. Drugih zvaničnika ili predstavnika nije bilo, piše !Odgovor.ba.

Publika nije imala priliku postavljati pitanja, a najavljena konferencija za medije je otkazana. Na skupu nije učestvovao nijedan predstavnik federalnih vlasti, premijer Nermin Nikšić i federalni ministar energetike Vedran Lakić borave u Sjedinjenim Država.

Diskusiju pod nazivom "Energetska suverenost Bosne i Hercegovine: Južna plinska interkonekcija kao strateški iskorak" otvorila je predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto, također kadar HDZ-a, vodeće hrvatske stranke u BiH. Razgovor je moderirao zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić, kadar iste ove stranke.

U optimističnom duhu, koristeći se krupnim riječima i velikim obećanjima, svi su govornici naglasili političku, energetsku i ekonomsku važnost projekta, naročito u kontekstu najavljenog prekida dotoka ruskog gasa početkom 2028, a ton diskusiji ponajviše je davao lider HDZ-a Dragan Čović.

Kroz ovo možemo učiti brzo donositi odluke

Čović je na početku izlaganja kazao da se radi o strateškom interesu Bosne i Hercegovine, ali i Hrvata, jer se odnosi na Hercegovinu i povezivanje s Hrvatskom.

“Imamo politički, ekonomski, energetski i sigurnosni interes. Kad su politički interesi u pitanju, Južna interkonekcija daje šansu da Bosna i Hercegovina profunkcionira kao normalna državu iz dva razloga. Jedan je što danas energetska situacija u svijetu na globalnom nivou takva kakva jeste. Drugi razlog je što mi postajemo energetski ovisni. Osnova svega je da ćemo mi upravo kroz partnerstva sa Sjedinjenim Američkim Državama možda neke stvari naučiti raditi u okolnostima podijeljenih nadležnostima, a to ćemo sve svesti kroz realizaciju projekta Južne plinske interkonekcije. Općina, grad, kanton, entitet pa država”, smatra Čović.

On naglašava da nema bolje prilike od ove da administracija profunkcionira, te da su „domaći ljudi“ nerazumno gledali na strateški projekt.

“Mislili smo da možemo jedni druge prevariti. I na kraju smo se vratili na početak isporučivši projekat investitorima. Iako i tu ima jako puno nejasnoća. Međutim, kazali smo, to je naš strateški interes. Ako je dejtonska Bosna i Hercegovina ovako složena, imamo priliku da kroz ovo naučimo brzo donositi odluke”, ističe Čović.

Treći aspekt ovog projekta za Čovića je sigurnost, “jer otvoriti vrata američkom investitoru znači sigurnost za Bosni i Hercegovini.”

“Ja sam siguran da mi na ovome polažemo ispit svih političkih opcija u BiH. Ako bude radili kao do sad, nećemo završiti do 2036. godine, a ne 28’”, smatra Čović te ističe da će se morati promijeniti kompletna paradigma odnosa u BiH.

Skup otvorila predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto, kadar HDZ-a (FENA)

Prilika za politike koje se mogu brzo dogovoriti

Na pitanje moderatora da li u izbornoj godini može to biti problem za implementaciju ovog projekata, Čović je izričito odgovorio “obrnuto”.

“Mi to znamo, mi to hoćemo, mi to želimo. To će HDZ raditi, otvarati sva moguća vrata jer mislimo da je to put. Drugog puta nema. Ja ga ne vidim. Ja sam uvjeren da ova izborna godina treba biti šansa za one politike koje se mogu brzo dogovarati”, zaključio je Čović, koji, očigledno, vjeruje da će Južna interkonekcija razriješiti ne samo energetske nego i političke probleme.

Ministar privrede Hrvatske Ante Šušnjar podsjetio je na ustavnu obavezu Hrvatske da brine o Hrvatima u BiH i nužnost jasnog komercijalnog interesa.

“Mi imamo komercijalni interes, a mora se pronaći komercijalni interes u Bosni i Hercegovini. Meni je drago da se američki partner uključio i mislim da time ovaj projekt dobiva potpunu svrhu, jer do sad smo imali političke prepirke bez jasnog komercijalnog interesa. Svjedoci smo kako je to do sad funkcioniralo u Bosni i Hercegovini. Napravite magistralni plinovod od Zenice do Travnika, 12 godina je zakopan u zemlji, a kroz njega ne teče plin. To nama kao Republici Hrvatskoj nije prihvatljivo”, poručio je ministar Šušnjar te podsjetio da je Hrvatska završila sve obaveze oko dozvola za izgradnju plinovoda na svojoj teritoriji.

On ističe da se po pitanju energijske sigurnosti Bosni i Hercegovine uvijek može osloniti na Hrvatsku, što se vidjelo kroz aktuelnu krizu naftnih derivata.

“Dostupnost prirodnog plina kao energenta i jedna kategorija koju želimo da omogući razvoj privrede, ali i svih drugih grana života, jer bez sigurne energije nema razvoja ni zdravstvenog, ni obrazovnog sistema. Gdje god je napravljena kvalitetna infrastruktura, to donosi prosperitet, nove projekte, demografski oporavak, donosi ono zašto će se ljudi vraćati u Bosnu i Hercegovinu", smatra ministar Šušnjar.

Ginkel: Tvrdnje o američkom utjecaju neutemeljene

Otpravnik poslova Ambasade SAD-a u BiH John Ginkel kazao je kako su neutemeljene ocjene da će BiH ulaskom u projekat Južne plinske interkonekcije potpasti pod američki utjecaj.

“Sedamdeset posto plina dolazi iz SAD-a, a trideset iz Afrike, međutim nije bitno odakle on dolazi. SAD jedan od najvećih izvoznika plina, ali plin će biti dostupan svim izvoznicima. Ono što je najvažnije je da plinovod funkcionira na poštenim načelima i komercijalno transparentnom nivou i to će garantirati energiju za daljnji razvoj BiH”, kazao je Ginkel.

Amer Bekan, direktor firme AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., koja je unesena u Zakon kao investitor, smatra da američki utjecaj kroz investicije donosi prosperitet.

„Mi smo u devetom mjesecu prošle godine krenuli u dubinsku analizu i uši smo spremni u ovaj posao pripremajući sve detalje, analizirajući sve moguće pozitivne i negativne efekte koji bi se odrazili na ovu investiciju“, kazao je Bekan te pojasnio da bez podrške politike i američke Ambasade ovaj projekat bi ostao u blokadi.

On se nada da će Dom naroda, nakon što je Zakon usvojen u Predstavničkom, prepoznati vrijednost ove investicije te da će se političke teme i tenzije ostaviti po strani a da će država, privreda i razvoj biti prioritet.

Može se izgraditi do kraja 2028

Bekan je pojasnio da se u svijetu za investicije otvaraju nove firme te da njegova kompanija nema konkretno iskustvo s plinovodima, ali njihov partner, kojeg nije imenovao, ima.

„Drago nam je što ćemo možda biti pionir za druge američke investicije s ovom investicijom koju smo zaokružili na milijardu i pol eura. Mi tih planiranih milijardu i po kubika plina moramo potrošiti za što planiramo graditi četiri plinske elektrane. Investicija je dugoročno isplativa i neće se zadržati samo na plinskoj konekciji. Mi već radimo na drugim investicijama. Drugi investitori gledaju ko će biti prvi i kako će on proći. Već se iskazuje interes drugih kompanija u drugim branšama koji nas žele pratiti“, pojašnjava Bekan.

Njihova namjera je da plinovod i elektrane grade paralelno. Na pitanje moderatora koliko će biti potrebno za izgradnju plinovoda, Bekan je pojasnio da to najviše zavisi od administracije i politike, a da „tehnički ovaj plinovod se može izgraditi do kraja 2028. godine.“

Pomoćnik predsjednika Uprave Plinacra Robert Bošnjak kazao je da će ova hrvatska državna firma ustupiti svoja znanja i iskustva Bosni i Hercegovini za potrebe implementacije projekta Južne interkonekcije.

Ministar Šušnjar je na ovoj panel diskusiji ekskluzivno otkrio da će iduće sedmice na Vladi RH bit će usvojen Zakon o razvoju nuklearne energije u civilne svrhe te da se u tom kontekstu razmišlja o tome da se u sufinansiranje izgradnje nuklearke pozovu i ostale zemlje regije, među njima i BiH. To je prilika za dodatnu energetsku saradnju dvije zemlje, ali bi se time dodatno pojačala ovisnost BiH od Hrvatske.