Američki predsjednik Donald Trump objavio je da su Liban i Izrael dogovorili 10-dnevno primirje koje bi večeras trebalo stupiti na snagu. Cilj je, kako navodi Trump  postizanje trajnog mira između dviju zemalja.

Trumpova objava došla je u isto vrijeme dok Izraelske snage napadaju Liban, gdje je uništen i posljednji most koji povezuje jug sa ostatkom zemlje.

Govoreći o mogućnosti opstanka najavljenog primirja, novinar Ivica Puljić ističe da je situacija krajnje neizvjesna:

„Održiv je prekid vatre kao što je sve održivo na Srednjem istoku. Ako netko želi vjerovati Netanjahuu, onda mora preuzeti rizik da se propadne. Vidjet ćemo kako će Iran odgovoriti, ne politički nego na terenu uz pitanje hoće deaktivirati svoje proksi grupacije poput Hezbolaha ili grupacije u Jemenu.“

Puljić naglašava i kompleksnu ulogu Hezbolaha u samom Libanu.

„Nema sumnje da je Hezbolah veliki problem za libansku vladu, ali i za građane te zemlje. Osobito Bejrut, na čijem su jugu glavna zapovjedništva te terorističke organizacije. Većina stanovnika Libana smatra Hezbolah terorističkom grupacijom.“

Politička dimenzija sukoba

U kontekstu sve češćih optužbi na račun Izraela, Puljić smatra da će razvoj situacije imati i šire političke implikacije.

„Pošto se Izrael opet sve češće naziva terorističkom državom, bit će zanimljivo kako će se stvari kretati. Jedno je sigurno, Donald Trump će ponovno obući odijelo mirotvorca uz poruku da je zaustavio deveti rat i da zaslužuje Nobelovu nagradu za mir, koju nikada neće dobiti sve dok ne skine ratno odijelo, uniformu kada napada, bombardira Iran i druge zemlje na Srednjem istoku i Južnoj Americi.“

Prema njegovim riječima, plan prekida vatre ima i snažnu političku dimenziju: „Između redaka, plan prekida vatre je politički osjetljiv za Netanjahua, a mogao bi pomoći Trumpu da postigne mirovni sporazum s Iranom.“

Istovremeno, tenzije se reflektiraju i na međunarodnu diplomatsku scenu. Puljić podsjeća na nedavni sastanak američkih, izraelskih i libanskih zvaničnika:

„Izrael je izveo niz napada s masovnim žrtvama nakon što je dogovoreno iransko primirje. I kako se ovo sve dogodilo, državni tajnik Marco Rubio je u utorak bio domaćin rijetkog sastanka izraelskih i libanskim diplomata. Na sastanku se raspravljalo o primirju. Tad nisu donesene nikakve odluke, danas jesu.“

Rasprava u UN-u: veto Rusije i Kine

Govoreći o dešavanjima u Generalnoj skupštini UN-a, Puljić ističe da je prethodno propala inicijativa u Vijeću sigurnosti.

„Nedavno je odbačena jedna rezolucija Vijeća sigurnosti koju je predložio Bahrein. Taj nacrt je podržavao države, odnosno podržavao je stavove na koordinaciji obrambenih napora, poput pratnje trgovačkih brodova kako bi se osigurala slobodna plovidba u Hormuškom tjesnacu. Unatoč tome što je dobila 11 glasova za, rezolucija nije uspjela zbog dvostrukog veta Rusije i Kine koji su praktično zastupali iranske interese.“

Dodaje da se rasprava sada prenijela na širu platformu: „Kako je uloženo veto, o istoj temi raspravlja, samo je debata Opšte Skupštine Ujedinjenih naroda. Ona pruža širem članstvu, cijelom svijetu, UN-ovu platformu za raspravu o pomorskoj krizi i zastoju u Vijeću sigurnosti.“

Humanitarne posljedice i globalni rizici

Posebno zabrinjavaju, upozorava Puljić, humanitarne posljedice sukoba: „Postoje velike humanitarne zabrinutosti. Tajništvo je upozorilo da zatvaranje ovog Brodskog koridora ometa dosta u humanitarnoj pomoći regiji koja je već razorena pet tjedana iza sukoba.“

Ekonomski efekti već su vidljivi na globalnom nivou: „Posljedice su katastrofalne. Od početka eskalacije je samo jedan primjer. Cijene gnojiva su porasle za 20-30%, to prijeti smanjenjem žetve na globalnoj razini. Mogu dovesti do akutne gladi za 45 miliona dodatnih ljudi u ovoj godini.“

Stav Evropske unije i Bosne i Hercegovine

Puljić se osvrnuo i na političke pozicije unutar međunarodne zajednice:

„Treba kazati da stav Europske unije danas na Opštoj Skupštini podržavaju sve zemlje Zapadnog Balkana osim Srbije kao što su podržavali i Bosna i Hercegovina, kao što su podržavali kada je bila ta rezolucija na Vijeću sigurnosti odbijena.“

Zaključno, Puljić navodi: „Bosna i Hercegovina podržava sve stavove koje ovdje iznosi Evropska unija.“

federalna.ba