Cijena nafte od 100 dolara po barelu kroz duži vremenski period mogla bi osloboditi do 2,1 milion barela dnevno dodatne ponude u Južnoj Americi do sredine 2030-ih, objavila je u srijedu kompanija za istraživanje energije Rystad Energy.

Rystad sada predviđa da će barel nafte ove godine u prosjeku koštati 89 dolara. Još u januaru su procjenjivali da će prosječna cijena iznositi 60 dolara. To bi za zemlje Južne Amerike trebalo značiti državne prihode veće za 43 milijarde dolara, izračunali su u Rystadu.

Brazil, Gvajana i Surinam: Podmorski projekti kao ključ rasta

Bude li cijena nafte kroz duže vrijeme iznosila 100 dolara, projekti vađenja u podmorju Brazila, Gvajane i Surinama mogli bi u narednih deset godina osigurati dodatnih više od milion barela nafte dnevno, izračunali su u Rystadu.

Brazil je prošle godine proizvodio oko 3,77 miliona barela dnevno, prema službenim podacima, Gvajana u prosjeku 716 hiljada barela dnevno, a i Surinam bi trebao procvjetati, uz procjenu francuskog TotalEnergiesa da bi projekat GranMorgu trebao omogućiti pristup rezervama od nekih 760 miliona barela nafte. GranMorgu bi trebao proizvoditi 220 hiljada barela nafte dnevno od 2028. godine, najavila je francuska kompanija.

Venecuela i Argentina: Značajan potencijal rasta

Venecuela bi mogla povećati proizvodnju za 910 hiljada barela dnevno, uključujući 57 posto iz postojećih polja gdje se prosječni operativni troškovi kreću u rasponu od sedam do osam dolara po barelu, navodi kompanija.

Proizvodnja u argentinskom polju Vaca Muerta trebala bi već do kraja decenije porasti za 400 hiljada barela dnevno, na milion barela dnevno, a do 2035. trebala bi se popeti na 1,5 miliona barela dnevno, izračunali su u Rystadu, i to u scenariju sa "standardnim cjenovnim rasponom" i s Kinom u ulozi glavne izvozne destinacije. Uravnotežene isporuke iz tog polja trebale bi krenuti od iduće godine, napominju u Rystadu.

Gvajana: Rekordna proizvodnja i razvoj polja Stabroek

Gvajana je već u prva dva ovogodišnja mjeseca proizvodila nešto više od 900 hiljada barela nafte dnevno, prema vladinim podacima, znatno više od prosjeka u 2025. godini koji je iznosio 716.000 barela dnevno. Rast proizvodnje povezan je s razvojem velikog polja Stabroek u gvajanskim vodama Atlantskog okeana kojim upravlja američki Exxon Mobil.

Od prvog otkrića 2015. godine u bloku Stabroek odobreno je šest velikih projekata, a prema procjenama Međunarodne agencije za energiju (IEA), proizvodnja bi do 2027. mogla premašiti 1,3 miliona barela dnevno. Gvajana dijeli naftom bogati bazen pod dnom Atlantskog okeana sa Surinamom, koji prema procjenama Američke geološke službe (USGS) iz 2000. sadrži više od 13,6 milijardi barela iskoristive nafte i otprilike 900 miliona kubnih metara plina.

"Južna Amerika trenutno je najvažniji svjetski izvor povećanja ponude nafte", rekla je potpredsjednica za istraživanje nafte i plina u Rystad Energyju Radhika Bansal.