Stojeći ispred osam mađarskih zastava, Péter Magyar je u ponedjeljak izjavio nešto što će bez sumnje izazvati duboke diplomatske komplikacije. Izborni pobjednik i budući premijer Mađarske objavio je namjeru da poništi proces istupanja Mađarske iz Međunarodnog krivičnog suda (IStGH/ICC), koji je pokrenula prethodna administracija.

Novinare je prvenstveno zanimalo šta ta odluka znači za izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, koji je svoj posjet Mađarskoj najavio za jesen. Magyarov odgovor bio je nedvosmislen: „Ako je zemlja članica ICC-a, a osoba koju taj sud potražuje uđe na našu teritoriju, ta osoba mora biti uhapšena.“

Ova izjava nije samo pravno tumačenje, već se u diplomatskim krugovima čita kao direktno povlačenje pozivnice Netanyahuu, za kojim je ICC raspisao nalog za hapšenje zbog optužbi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, prenosi Bosna.hr pisanje njemačkog media Die Presse.

Ovo predstavlja dramatičan preokret u odnosu na politiku Magyarovog prethodnika, Viktora Orbána. Prije otprilike godinu dana, Orbán je ugostio Netanyahua u Budimpešti, iako je nalog za hapšenje već bio na snazi (izdat 21. novembra 2024.). Orbán je tada Mađarsku proglasio „čuvarem i stjegonošom judeo-kršćanske civilizacije“, dok je ICC odbacio kao „politički sud“, najavivši izlazak države iz njegove nadležnosti.

Magyar sada planira zaustaviti taj proces. Ukoliko uspije u svojoj namjeri, Mađarska će po zakonu biti obavezna da privede Netanyahua pri prvom prelasku granice.

Zanimljivo je da je Netanyahu još prošle sedmice izražavao optimizam. Izraelski premijer je putem saopćenja tvrdio da je nakon prvog telefonskog razgovora s Magyarom uvjeren u nastavak „srdačnih odnosa“ kakve je imao s Orbánom. Prema izraelskim izvorima, Magyar je čak pozvao Netanyahua u Budimpeštu na obilježavanje 70. godišnjice revolucije iz 1956. godine, dok je zauzvrat planiran susret u Jerusalemu.

Međutim, Magyar je u ponedjeljak pojasnio svoju verziju događaja. Potvrdio je da je pozvao brojne šefove država i vlada na proslavu, ali je naglasio da je tokom razgovora jasno informisao Netanyahua o povratku Mađarske pod okrilje ICC-a. Dodao je kako podrazumijeva da su svjetski lideri „upoznati sa zakonima koji iz toga proizlaze“.

Dok se Mađarska okreće strogoj primjeni međunarodnog prava, druge članice EU traže alternative. Njemački kancelar Friedrich Merz (CDU) izjavio je nakon svoje pobjede u februaru 2025. da će pronaći „načine i sredstva“ kako bi Netanyahu mogao posjetiti Njemačku uprkos nalogu za hapšenje.

Promjena vlasti u Mađarskoj stvara probleme Netanyahuu i na nivou odlučivanja u Briselu. Mađarska je do sada bila jedina članica EU koja je blokirala uvođenje sankcija protiv nasilnih izraelskih naseljenika na Zapadnoj obali.

„Imamo 27 zemalja, od kojih 26 želi uvesti sankcije“, izjavila je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas. Ona je u ponedjeljak u Briselu primila palestinskog premijera Mohammeda Mustafu u sklopu „Globalne alijanse za provedbu rješenja o dvije države“, sugerišući da bi sankcije mogle biti usvojene čim nova mađarska vlada preuzme dužnost.

Pritisak raste i s drugih strana. Španski premijer Pedro Sánchez predvodi grupu zemalja koje traže raskid sporazuma o pridruživanju između EU i Izraela. Dok su se ministri vanjskih poslova EU sastajali u Luksemburgu, Orbánov bliski saradnik Péter Szijjártó opravdao je svoj izostanak.

Istovremeno, diplomatski rat se preselio i na društvene mreže. Poljski predstavnik Radosław Sikorski ušao je u oštar verbalni sukob s izraelskim ministrom vanjskih poslova Gideonom Sa’arom. Povod je bila fotografija izraelskog vojnika u Libanonu koji maljem udara u lice kipa Isusa Krista. Netanyahu je povodom ovog incidenta izrazio „zgroženost i tugu“, ponavljajući tezu da je Izrael jedina zemlja na Bliskom istoku u kojoj kršćani mogu istinski napredovati. Ipak, uz promjenu kursa u Budimpešti, taj narativ pronalazi sve manje saveznika u srcu Evrope.