Već na prvi pogled američki predsjednik Donald Trump i bjeloruski čelnik Aleksandar Lukašenko ostavljaju dojam političara sličnog profila. Obojica su krupni, skloni direktnom govoru i otvorenom preziru prema liberalizmu, zbog čega se sve češće nagađa da bi se mogli dobro slagati, posebno zato što bi uskoro mogli dobiti priliku za susret, piše Times.

Lukašenko je u intervjuu za rusku televiziju u nedjelju rekao da bi želio susresti Trumpa nakon što se postigne “veliki dogovor” između dviju zemalja. “Čim to pripremimo na nižoj razini, spremni smo sastati se s Donaldom i potpisati taj sporazum”, rekao je Lukašenko, koji je od dolaska na vlast 1994. godine slomio svaki oblik otpora u Bjelorusiji. Nije konkretizirao o kakvom je dogovoru riječ.

Riječ je o moguće intrigantnom summitu koji bi mogao iznervirati još jednog “alfa mužjaka” u regiji, ruskog predsjednika Vladimira Putina. Razlog tome je potencijalno približavanje Washingtona i Minska.

Platforma za invaziju

Lukašenko je rekao da zapadne sankcije nisu uspjele “zastrašiti” Bjelorusiju. “Politički zatvorenici, sankcije… Gledajte, to su sitnice. Imamo mnogo veća pitanja koja treba riješiti. To je predmet velikog dogovora”, rekao je Lukašenko. To bi bio priličan zaokret za Lukašenka, koji se nikada nije susreo uživo s američkim predsjednikom.

Godinama je ovaj bivši upravitelj kolhoza bio persona non grata u Europi i SAD-u. Unatoč povremenim trzavicama s Moskvom, uvijek je bio sklon Rusiji. Njegov položaj dodatno je pogoršan 2022. godine, kada je dopustio Putinu da iskoristi Bjelorusiju kao polazišnu tačku za invaziju na Ukrajinu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je tokom vikenda da Rusija ponovno pokušava koristiti Bjelorusiju kao platformu za napad na Ukrajinu. “Prema obavještajnim podacima, u pograničnim područjima Bjelorusije koja vode prema Ukrajini odvija se izgradnja cesta i postavljanje topničkih položaja”, rekao je.

Plašenje scenarijem iz Venezuele

Ukrajinski čelnik također je, čini se, upozorio Lukašenka da bi ga ukrajinske specijalne snage mogle oteti ako pristane na planove Kremlja. “Priroda i posljedice nedavnih događaja u Venezueli trebale bi odvratiti bjelorusko vodstvo od grešaka”, rekao je, misleći na zarobljavanje venezuelanskog čelnika Nicolása Madura od strane američkih snaga.

Raspoloženje u odnosima SAD-a i Bjelorusije promijenilo se prošle godine kada je Trumpova administracija počela pridobivati Lukašenka, videći u njemu mogući most prema Putinu. Nakon telefonskog razgovora dvojice čelnika, Minsk je u decembru oslobodio 123 politička zatvorenika, uključujući Alesa Bjaljackog, dobitnika Nobelove nagrade za mir, te vođe protesta protiv Lukašenkove vlasti iz 2020. godine.

Kao odgovor, Sjedinjene Države djelomično su ukinule sankcije uvedene 2021. godine protiv tri kompanije koje proizvode i distribuiraju bjeloruski kalij. Kalij, sastavni dio gnojiva, jedan je od najvećih izvora bjeloruskih izvoznih prihoda, a obnovljena opskrba mogla bi pomoći SAD-u da smanji ovisnost o uvozu iz Kanade.

Micanje od ‘stola gubitnika’

Dogovor je postignut nakon intenzivnog rada Johna Coalea, Trumpova izaslanika i bivšeg advokata, koji je priznao da nije imao pojma gdje se nalazi Bjelorusija kada je imenovan. Coale je diplomatski uspjeh pripisao dugim večerama uz votku, crni hljeb i palačinke od koumpira s Lukašenkom.

Tokom tih večera Coale je pozvao Lukašenka da prestane sjediti za “stolom gubitnika” svjetske politike poput Venezuele, Irana i Sjeverne Koreje te mu ponudio da ga premjesti za “stol kul tipova” sa Sjedinjenim Državama. Amerikanac je kasnije tvrdio da je Lukašenka “dobio” koristeći psovke kako bi izrazio zajednički prezir prema zapadnoeuropskim silama na koje se bjeloruski čelnik žalio.

Coale je također otkrio da je Lukašenku dao savjete o lijekovima za mršavljenje. Neobična diplomacija Trumpova tabora izazvala je pohvale dijela bjeloruske oporbe. Marija Kalesnikava, koja je provela pet godina u zatvoru nakon što je pomogla u vođenju protesta protiv Lukašenka 2020., rekla je nakon puštanja u decembru da bi to moglo pomoći Lukašenkovu udaljavanju od Kremlja.

Kritičari režima su skeptični

“Ako ne želite razgovarati s Lukašenkom, doći će vrijeme kada ćete morati razgovarati s Putinom”, rekla je za Euronews. Coale je prošlog mjeseca boravio u Bjelorusiji povodom oslobađanja još 250 političkih zatvorenika.

Rekao je da SAD razmatra mogućnost pozivanja Lukašenka na sastanak s Trumpom u Bijeloj kući ili u Mar-a-Lagu. “Moramo još mnogo raditi da bismo do toga došli, ali mislim da ćemo uspjeti”, rekao je.

Dogovor između Minska i Washingtona vjerovatno bi podrazumijevao novo oslobađanje zatvorenika i uklanjanje dodatnih američkih sankcija protiv Bjelorusije. Međutim, Svetlana Tihanovska, opoziciona čelnica u egzilu, rekla je da je iluzija vjerovati kako je moguće zabiti klin između Lukašenka i Kremlja. “On pokušava dobiti malo prostora za manevriranje, ali ne može i ne želi se udaljiti od Moskve”, rekla je za France 24.

Lukašenko koristan za obje strane

Dok će Kremlj biti oprezan zbog prevelike bliskosti Trumpa i Lukašenka, određeni stepen saradnje zapravo bi mogao odgovarati Moskvi, tvrde analitičari. Daljnje ukidanje američkih ograničenja na bjeloruski izvoz moglo bi pogodovati Rusiji povećanjem napetosti između Washingtona i država EU-a, čije sankcije ostaju na snazi.

Artjom Šrajbman, bjeloruski politički analitičar koji radi za think tank Carnegie Russia Eurasia Center, ustvrdio je da njegovanje odnosa s Trumpom daje Lukašenku priliku da se predstavi kao “koristan sagovornik s Rusijom i ‘prevoditelj’ Putinovih namjera prema Washingtonu”, prenosi Telegram.hr.

“Lukašenko je spreman na velike ustupke za poziv u Mar-a-Lago ili Bijelu kuću”, napisao je Šrajbman u nedavnom komentaru o otopljavanju odnosa. “Također razumije da vrijeme istječe: mora izvući što više iz Trumpove administracije prije izbora za Kongres u studenome, koji bi Trumpu mogli vezati ruke ili ga odvratiti od njegovih vanjskopolitičkih eksperimenata”, rekao je Šrajbman.