Izjave Denisa Bećirovića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda, izazvale su oštre reakcije zvaničnika iz reda hrvatskog naroda nakon što je zahtjeve da Hrvati biraju svog člana državnog vrha nazvao "etničkim aparthejdom". Bećirović je ove poruke uputio tokom obraćanja Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope u Strasbourgu.

Odgovarajući na pitanje izvjestioca Zsolta Németha o pravu Hrvata da biraju sopstvenog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Bećirović je odbacio takav model. Naglasio je da je trenutni član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda, Željko Komšić, "na potpuno legalan način izabran od građana Bosne i Hercegovine", dok bi model koji zagovara HDZ BiH predstavljao "nove etničke linije razdvajanja".

Reakcije ministara na optužbe o aparthejdu

Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza ocijenio je Bećirovićeve tvrdnje neutemeljenim. Bunoza je istakao da upravo uskraćivanje prava jednom konstitutivnom narodu da bira svog, kako on navodi, tzv. legitimnog predstavnika, predstavlja diskriminaciju i svojevrsni "etnički aparthejd". Naglasio je da ustavni okvir države počiva na ravnopravnosti tri naroda.

Sličnog stava je i zamjenik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Josip Brkić, koji je upozorio da ovakve izjave potkopavaju ustavni poredak uspostavljen Daytonskim mirovnim sporazumom. Prema njegovim riječima, ovakva retorika samo produbljuje političke podjele i potiče nestabilnost unutar institucija države Bosne i Hercegovine.

Stavovi iz Evropskog parlamenta

Kritikama se pridružila i Željana Zovko, zastupnica u Evropskom parlamentu (European Parliament) iz HDZ-a RH. Ona je ocijenila da je kvalifikovanje onoga što hrvatska strana naziva tzv. legitimnim političkim predstavljanjem kao "etničkog aparthejda" opasno tumačenje ustavnog poretka. Zovko smatra da načelo konstitutivnosti naroda podrazumijeva pravo svakog naroda da samostalno bira svoje političke predstavnike.

Pitanje izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine godinama je u fokusu političkih rasprava. Dok probosanske stranke insistiraju na građanskom modelu i presudama Evropskog suda za ljudska prava, stranke s hrvatskim predznakom, predvođene HDZ-om BiH, zahtijevaju izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine kako bi se osiguralo ono što nazivaju tzv. legitimno predstavljanje.

Izvor: Net.hr