Iako predstavljena kao pobjeda za radnička prava, neradna nedjelja u Federaciji Bosne i Hercegovine od novembra 2024. godine nije ispunila očekivanja vlasti, a rigidna zabrana primorala je lokalne zajednice i male privrednike da snose ekonomske posljedice.

Zbog odbijanja inicijativa o radu porodičnih biznisa i neopravdanog odbijanja izuzeća za turističke centre poput Visokog, Sarajeva, odnosno Baščaršije, Mostara i Neuma, promet se prelijeva u drugi bh. entitet i na benzinske pumpe, dok lokalni trgovci ispaštaju, piše Faktor.

Navike kupaca mijenjaju se, ali i poslovanje trgovačkih centara.

Dok radnici slave pravo na odmor, vlasti balansiraju između zakona i potreba turističkih centara.

Iako je prije nekoliko mjeseci Federalno ministarstvo trgovine razmatralo inicijativu kojom bi se uvela važna izmjena u sklopu zakona o neradnoj nedjelji u trgovini, sve je ostalo samo "mrtvo slovo na papiru".

Ključna ideja ovog prijedloga bila je omogućiti rad nedjeljom isključivo malim, samostalnim trgovačkim radnjama (porodičnim biznisima), uz jedan strogi uvjet, a to je da nedjeljom radi vlasnik, a ne radnik.

Međutim, iz Ministarstva trgovine FBiH za Faktor su kazali da od tog prijedloga nema ništa, jer nije ni došao do Vlade Federacije BiH.

 - Na snazi ostaje neradna nedjelja definitivno onako kako je i do sada, a u petak Ministarstvo ima sastanak sa Sindikatom trogvine, ovdje se ništa neće mijenjati -  poručili su iz resornog ministarstva.

Zakon je vrlo jasan po pitanju toga ko mora držati vrata zaključana.

Većina prodajnih objekata u Federaciji BiH nedjeljom ne smije raditi, što se prvenstveno odnosi na velike tržne centre, supermarkete, manje kvartovske prodavnice mješovite robe, kao i prodavnice odjeće, tehnike i namještaja.

Sindikat trgovine Federacije BiH je najglasniji zagovornik prava na slobodnu radnu nedjelju, Vlada FBiH, se, kako govoreći o ovom pitanju stalno ističu ekonomisti "preračunala", sad će biti teško nešto promijeniti jer to neće dozvoliti sindikat.

Prema stavu Sindkata, radnici u trgovini su godinama bili iscrpljeni, a neradna nedjelja je ključni korak ka očuvanju radne snage koja sve češće napušta zemlju.

Najviše ispaštaju mali trgovci jer, kako su i sami više puta navodili, gube dosta na prometu zbog neradne nedjelje.

I polsodavci su bili podijeljeni jer je njihov glavni argument bio je strah od gubitka prometa u korist benzinskih pumpi ili trgovina u entitetu RS gdje zabrana ne važi univerzalno.

Poslodavci u turističkim regijama i dalje insistiraju na većoj fleksibilnosti, tvrdeći da se tokom ljetne sezone i praznika gubi značajan prihod koji strani turisti ostavljaju u tržnim centrima.

Rad je dozvoljen dragstorima i objektima koji su registrovani za rad od 24 sata dnevno, pa je u posljednje vrijeme sve više takvih trgovina.

Najveći izazov za novi zakon predstavljale su općine koje žive od turizma, iako je veći broj općina i gradova u Federaciji tražilo izuzetak, Vlada FBiH i Ministarstvo to nisu odobrili, pa je i dalje jedina općina u  Federaciji BiH koja je izuzeta od pravila nerada nedjeljom, Orašje.

Sarajevo, Konjic, Mostar, Visoko, Neum nisu dobili izuzeće.

Za one koji odluče ignorisati pravila inspekcije su na terenu, a predviđene kazne za pravna lica dostižu i 15.000 KM.

Dok Federacija BiH polako usvaja ovaj novi društveni standard, situacija u Republici Srpskoj ostaje neujednačena, jer tamo odluku o radnom vremenu i dalje donosi svaka lokalna zajednica zasebno.