Naftna kriza izazvana ratom u Iranu trajno je promijenila industriju fosilnih goriva, okrećući zemlje dalje od fosilnih goriva kako bi osigurale energetske zalihe, rekao je vodeći svjetski energetski ekonomista.

Fatih Birol, izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA), također je rekao da bi, uprkos pritiscima, Velika Britanija trebala odustati od velikog dijela planiranog širenja u Sjevernom moru.

Govoreći za Guardian, Birol je rekao da je ključni efekt američko-izraelskog rata protiv Irana to što će zemlje izgubiti povjerenje u fosilna goriva i da će potražnja za njima opasti.

Energetske strategije

"Njihova percepcija rizika i pouzdanosti će se promijeniti. Vlade će preispitati svoje energetske strategije. Doći će do značajnog rasta obnovljivih izvora energije i nuklearne energije, kao i daljeg pomaka ka elektrifikovanijoj budućnosti”, rekao je. “I to će smanjiti glavna tržišta za naftu.”

Birol je rekao da nema povratka nakon ove krize: “Vaza je razbijena, šteta je učinjena - bit će veoma teško ponovo sastaviti dijelove. Ovo će imati trajne posljedice za globalna energetska tržišta godinama koje dolaze.”

Iako fokusiran na globalnu sliku nestašica i buduće potražnje, šef IEA je također pozvao na oprez u vezi s potencijalnim planovima Velike Britanije. Naftna industrija i njeni saveznici pozvali su na povećano bušenje u Sjevernom moru, uključujući odobravanje polja Jackdaw i Rosebank koja imaju dozvole za istraživanje, ali ne i za proizvodnju.

Birol je rekao: “Na vladi je da odluči, ali ova polja ne bi mnogo promijenila energetsku sigurnost Velike Britanije, niti bi promijenila cijenu nafte i gasa. Ne bi napravila značajnu razliku u ovoj krizi.”

Istraživanje novih polja

Također je upozorio protiv davanja dozvola za istraživanje novih polja iz komercijalnih razloga.

"Neće pružiti značajne količine nafte i gasa još mnogo godina,” rekao je Birol. “Neće smanjiti račune, Velika Britanija će ostati veliki uvoznik i prihvatati cijene na međunarodnim tržištima. Ne govorim čak ni o klimatskim promjenama – već samo iz poslovne perspektive, velika ulaganja u istraživanje možda nemaju ekonomskog smisla.”

Dodao je da su takozvani “tieback” projekti, gdje se postojeća naftna polja proširuju, drugačija stvar, oni bi trebali ići dalje.

U opširnom intervjuu, Birol je rekao da drastično promijenjeni izgledi za budućnost nude veće prilike za obnovljive izvore energije, ali i opasnosti koje bi mogle skrenuti napredak u borbi protiv klimatskih promjena s pravog puta. Kao dugogodišnji šef globalnog energetskog nadzornog tijela, on je jedan od najutjecajnijih glasova među svjetskim vladama.

"Kontinuirano visoke cijene fosilnih goriva mogle bi navesti zemlje u razvoju da se okrenu uglju, ali solarna energija je cjenovno konkurentna uglju i raste brže", naveo je on.

Obnovljivi izvori energije nude opciju bez kajanja, a nuklearna energija će vjerovatno također rasti. Izgradnja obnovljivih izvora je opcija “za koju nikad nisam čuo da se iko pokajao”, rekao je. 

"Ne vidim nikakve nedostatke za obnovljive izvore energije", dodao je Birol.

Iako je tokom krize u Ukrajini pozvao na dodatne poreze na ekstraprofit energetskih kompanija, Birol je rekao da je još prerano za takve mjere u ovoj krizi.

"Utjecaji na industrije poput đubriva, hrane, helijuma, softvera i drugih nastavit će se čak i ako se Hormuški moreuz ponovo otvori", upozorio je Birol, prenosi The Guardian.