Knjiga istraživačkog novinara iz Hrvatske Domagoja Margetića "Plati i pucaj - Tajne sarajevskih ljudskih safarija" predstavljena je na Sarajevskom sajmu knjige. Djelo je to posvećeno istraživanju o strancima koji su dolazili u ratnim vihorom zahvaćenu Bosnu i Hercegovinu kako bi u opkoljenom Sarajevu plaćali da pucaju na civile.

Govoreći za Fenu o radu na knjizi, Margetić je kazao da je samo istraživanje o tim događajima u opkoljenom Sarajevu trajalo 31 godinu.

- Prvi put sam o toj temi razgovarao s pokojnim Nedžadom Ugljenom iz AID-a 1995. i 1996. godine. A nakon što je Ugljen ubijen nastavio sam to istraživanje. Tražio izvore i nastojao da ti izvori budu s raznih strana, a da ne budu zapravo samo s jedne strane. I knjigu, baš konkretno tehnički sam pisao zadnjih dva mjeseca, ali je istraživanje trajalo trideset jednu godinu - kazao je Margetić.

On je istaknuo da su njegovi izvori vjerodostojni, te da su najvećim dijelom sa strane nekadašnje vojske Republike Srpske, odnosno vojske bosanskih Srba, oficiri, pripadnici odreda tzv. Novosarajevskog četničkog odreda Slavka  Aleksića, vojni obavještajci bivše vojske Republike Srpske, a onda i obavještajci sa bosanske strane.

Domagoj Margetić navodi da mu nije bilo lako nagovoriti ih na saradnju.

- Mogu reći da sam s nekim od srpskih oficira i vojnika i pripadnika Aleksićevog odreda razgovarao od 2011. i nije bilo lako. S nekima je trajalo dvije, tri, pet godina da bi oni pristali dati neke informacije i govoriti. Ja sam imao sreću da su moji iz Bijeljine pa su postojale i određene privatne relacije, zato su oni imali povjerenja da neke stvari govore - podvukao je.

Govoreći o "cjenovniku" za ubijanje civila, Margetić je kazao da je on bio vrlo detaljan. Cijene su bile od osamdeset hiljada tada njemačkih maraka do sto dvadeset, pa i sto pedeset hiljada njemačkih maraka. Najveće cijene su bile za djecu, trudnice i majke s djecom.

- Znači najmonstruoznije što mislimo. To je teško uopće pojmiti i kad čovjek govori o tome. Ono, mi nekad mehanički govorimo o ljudskim safari cijenama, a to su zapravo najmonstruoznije stvari - mišljenja je Margetić.

Govoreći o tome kako je tema ponovno postala aktuelna nakon što je tužilaštvo u Milanu pokrenulo istragu protiv nekoliko talijanskih državljana osumnjičenih da su za velike svote novca kupovali priliku za ubijanje u opkoljenom gradu, Margetić je kazao da za istinu o zločinima nikad nije kasno.

- Ali nije loše, bolje ikad nego nikad. Mi imamo iskustvo nakon Drugog svjetskog rata i pedeset godina nakon rata su se procesuirali i proganjali ratni zločinci. I tako treba da bude, bolje i trideset godina kasnije nego nikad. To što se šutjelo, naravno, jeste veliko pitanje i za nas kao novinare i za državne institucije, za pravosuđe u Bosni i Hercegovini. U krajnjem slučaju, najodgovorniji za te zločine u opsadi Sarajeva su umrli. Umrli, ajmo reći mirni, da nikad nisu procesuirani. Eto, u decembru prošle godine umro je Slavko Aleksić. Svi Sarajlije znaju šta je radio Slavko Aleksić, kazao je Margetić.

Komentarišući podatke da je dio dokumenta koji potiče od nedavno umrlog četničkog vojvode Slavka Aleksića, bivšeg komandanta Novosarajevskog četničkog odreda, pisan latinicom te da je dovođena njihova autentičnost u pitanje, Margetić je to osporio. Kazao je da su Slavko Aleksić i drugi ljudi koji su bili odgovorne osobe tog odreda često pisali dokumenta i na latinici i ćirilici, jer mnogi pripadnici takozvanog Novosarajevskog četničkog odreda nisu ni znali ćirilicu.

Novinar Domagoj Margetić uputio je prijavu protiv predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Uredu javnog tužitelja u Milanu o "Sarajevo safariju", odnosno u vezi s pokretanjem istrage u Italiji povodom optužbi da su stranci plaćali pucanje na civile tokom opsade Sarajeva prije tri decenije.

U prijavi se navodi da je "današnji predsjednik Srbije 1992. i 1993. godine bio kao ilegalni ratni dobrovoljac u Sarajevu. Vučić je neosporno tokom rata 1992. i 1993. godine bio kao dobrovoljac iz druge države (Srbije) pripadnik zloglasnog zločinačkog dobrovoljnog i paravojnog odreda pod kontrolom Srpske radikalne stranke. Preciznije, bio je pripadnik odreda kojim je komandovao Slavko Aleksić.

Tužilaštvo u Milanu otvorilo je istragu nakon što je lokalni novinar Ezio Gavazzeni podnio pravnu prijavu zbog optužbi da su Italijani i drugi stranci plaćali vojnicima bosanskih srpskih snaga da posjećuju grad i pucaju na civile u onome što su neki nazivali "snajperskim turizmom".