Planiranje Južne interkonekcije doživjelo je ključnu promjenu u odnosu na dosadašnju verziju, po svemu sudeći na insistiranju EU, pišu Nezavisne.

Brojni mediji u BiH i regionu su protumačili da je došlo do "sukoba" između Brisela i Vašingtona, dok je stvarnost bila mnogo manje dramatična.  

Projekt u skladu s pravilima EU

Naime, proteklih dana i sedmica su nam i evropski i američki diplomate i zvaničnici u nekoliko navrata potvrdili da će ovaj projekat u potpunosti poštovati pravila EU, posebno kad je u pitanju Treći energetski paket.

Po svemu sudeći, američki investitor je iznio svoje namjere, koje su potom usklađene s onim pravilima koje propisuje EU.

Pravila EU zabranjuju povlašteni status bilo koga na tržištu gasa u Evropi i zahtjevaju ne samo odvajanje operatera infrastrukture od trgovca gasom, već i to da nijedno pravno lice koje posluje na tržištu koje je podložno pravilima EU ne može imati poseban status.

Firma AAFS se ne spominje direktno

Kao što je Almir Bečarević, ekspert za energetiku objasnio za Nezavisne, pismo Luiđija Soreke, šefa Delegacije EU federalnim institucijama urodilo je plodom, jer je objašnjeno da EU nema ništa protiv ovog projekta, ali da on mora biti sproveden u skladu s evropskim pravilima, na koje se obavezala i BiH. Bečarević je rekao da je iz ugovora izbačena firma AAFS, koja je trebalo da vodi projekat, jer EU eksplicitno zabranjuje da se unaprijed određuje budući koncesionar. Drugim riječima, AAFS može investirati u projekat, ali on će, ako bude realizovan, raditi u skladu s tržišnim uslovima, kao i bilo koja druga kompanija.

"Druga ključna stvar koja je unesena, na insistiranje hrvatske strane, jeste tzv. open season. To je osnovni princip izgradnje gasnih transportnih sistema u EU. To znači da se prije izgradnje mora provesti tržišni postupak u kojem zainteresovani korisnici unaprijed rezervišu transportne kapacitete, najčešće na period od 15 do 20 godina. Od toga direktno zavisi hoće li se projekat uopšte realizovati. Bez tih rezervacija nema ekonomske osnove za investiciju, jer niko neće graditi gasovod ako nema garantovan povrat ulaganja", objasnio nam je on.

Bečarević nam je objasnio da je Hrvatska kao članica EU, ako to već nije željela uraditi BiH, projekat u potpunosti uskladila s evropskim propisima.

Prevedeno na običan jezik, BiH će moći dobijati gas iz Južne interkonekcije ako trgovac gasom zakupi kapacitete na terminalu Krk, a pritom ni američki ni bilo koji drugi investitor neće imati poseban status.

Sada je na evenualnom koncesionaru da odluči da li će investirati u ovaj projekat, a na bh. vlastima, koji se spremaju da koncesiju dodijele, da ocijeni rizik i eventualnu rentabilnost kompletnog projekta.

Južna interkonekcija ima smisla kao dio šire evropske mreže 

Kao što nam je nedavno rečeno iz američkih izvora, cilj projekta je potpuno povezivanje s evropskom mrežom, jer se smatra da ovaj projekt može biti profitabilan samo ako je dio šire mreže gdje bi se gas koji dolazi u BiH dijelom koristio u zemlji, a dijelom i prevozio na dalje destinacije.

Ključno pitanje na rentabilnost ovog projekta je evropska energetska politika – dok god je gas tranziciono gorivo od fosilnog ka obnovljivim izvorima, projekat će biti rentabilan. Obzirom da je EU uvela sankcije Rusiji, Brisel bi sigurno podržao da se BiH u tranzicionom periodu, koji može trajati i do nekoliko decenija, u zavisnosti od tužine trajanja prilagođavanja novim energetskim izvorima, koristi američki gas, ako to želi.

Jutros je prvo Savjet ministara BiH usvojio dokument o međudržavnom sporazumu između BiH i Hrvatske, a potom je to učinilo i Predsjedništvo BiH. Danas će konačni dokument potpisati Andrej Plenković, predsjednik Vlade Hrvatske i Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, u prisustvu Krisa Rajta, američkog ministra za energetiku. 

Na marginama sastanka na vrhu Inicijative triju mora, hrvatski premijer Andrej Plenković sastao se s predsjedateljicom Vijeća Bosne i Hercegovine Bojanom Krišto.

-Na mreži X o dokumentu se izjasnio i Plenković, koji je poručio da  bi BiH povezivanjem s LNG terminalom na Krku osigurala diversifikaciju snabdijevanja gasom. 

"Time jačamo energetsku sigurnost i neovisnost Hrvatske i BiH, što je posebno važno u izazovnim globalnim okolnostima", poručio je Plenković na X-u.

Tekst dokumenta koji je danas usvojen na organima BiH:

SPORAZUM IZMEĐU
VIJEĆA MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE I VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
O IZGRADNJI GASOVODA
„JUŽNA INTERKONEKCIJA BOSNE I HERCEGOVINE I REPUBLIKE HRVATSKE“

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i Vlada Republike Hrvatske (u daljem tekstu: Ugovorne strane),

- uzimajući u obzir značaj izgradnje transportnih gasovoda s ciljem zadovoljenja osnovnih postulata pravne stečevine EU, kojima se naglašava potreba integrisanja i razvoja tržišta prirodnog gasa kroz povezivanje sa regionalnim i evropskim gasnim mrežama s ciljem obezbjeđenja sigurnog i stabilnog snabdijevanja energijom i poboljšanja uslova i provođenja mjera za zaštitu okoline;

- budući da se Bosna i Hercegovina snabdijeva prirodnim gasom isključivo iz jednog izvora snabdijevanja i jednim transportnim pravcem;

- uzimajući u obzir geostrateški značaj LNG terminala na otoku Krku i rastući kapacitet Republike Hrvatske za uvoz i transport ukapljenog prirodnog plina (LNG);

- uzimajući u obzir da Republika Hrvatska, kao država članica Evropske unije, preko LNG terminala na otoku Krku i razvijenog plinskog transportnog sustava predstavlja jednu od ključnih ulaznih tačaka za dobavu prirodnog plina i jačanje sigurnosti opskrbe u ovom dijelu Evrope;

- budući da infrastrukturni, geostrateški i tržišni položaj Republike Hrvatske daje ovom projektu poseban značaj za Bosnu i Hercegovinu, Republiku Hrvatsku i širu regiju, uključujući diverzifikaciju pravaca i izvora opskrbe prirodnim gasom;

- budući da geografska povezanost Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine i njihova prostorna naslonjenost ukazuju na potrebu i opravdanost zajedničkog oblikovanja i povezivanja infrastrukturnih sistema;

- budući da je na zajedničkoj sjednici Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine od 20.06.2023. godine usvojen zaključak kojim se daje snažna podrška projektu od strateškog značaja za obje države, te kojim se pozivaju odgovorni nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini i nadležne institucije da značajno ubrzaju svoje aktivnosti i time stvore preduslove za zaključivanje ovog Sporazuma;

- budući da je u strateškim energetskim planovima i pripadajućim dokumentima obje Ugovorne strane, prirodnom gasu dodijeljena jedna od značajnijih uloga, te da su pretpostavke ostvarenja iste dobro oblikovani i međusobno povezani gasni transportni sistemi;

- imajući na umu dugogodišnju saradnju resornih institucija i gasnih kompanija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, te usklađivanje planova razvoja gasne transportne infrastrukture;

- imajući na umu da se realizacijom projekta „Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske“ na pravcu Split – Zagvozd (Republika Hrvatska) – Posušje (Bosna i Hercegovina) – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik i pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, sa odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu i Jajcu, te odvojku za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj – Tuzla obezbjeđuje diverzifikacija pravaca i izvora snabdijevanja prirodnim gasom;

- imajući na umu da je projekat „Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske“ uvršten kao hidrogen infrastruktura (H2T) u Desetogodišnji plan razvoja gasnih mreža za 2024. godinu Evropske mreže operatora gasnog sistema – ENTSOG TYNDP 2024;

- imajući na umu da je projekat proglašen projektom od strateškog značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine (Zaključak V. broj: 853/2017 od 15.06.2017.) s ciljem osiguranja sigurnosti snabdijevanja, diverzifikacije izvora i razvoja tržišta prirodnog gasa u Federaciji Bosne i Hercegovine;

- budući da je projekat sadržan u dokumentu Evropske komisije iz oktobra 2020. godine „Ekonomski i investicijski plan za Zapadni Balkan“ pod Naslovom 5 – Tranzicija sa uglja;

sporazumjeli su se kako slijedi:

Član 1.
OPĆE ODREDBE

Ovim Sporazumom se uređuju osnove saradnje i zajedničke izgradnje interkonekcije (svako sa svoje strane) na pravcu Split – Zagvozd (Republika Hrvatska) – Posušje (Bosna i Hercegovina) – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik i pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, sa odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu i Jajcu, te odvojku za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj–Tuzla u Bosni i Hercegovini.

Interkonekcijska tačka plinovoda hrvatskog i bosanskohercegovačkog plinskog transportnog sustava definirana je WGS84 koordinatama kako slijedi: N=43°27'41", E=17°17'08".

Pitanja vezana za donošenje odluka o zajedničkom ostvarenju i pripadajućim ulaganjima bit će uređena posebnim Ugovorom o zajedničkom razvoju projekta između nositelja investicija iz člana 6. ovog Sporazuma.

Član 2.
PROJEKTOVANJE, PRIPREMA I IZVOĐENJE

Ugovorne strane će osigurati usklađivanje svih pojedinosti oko projektovanja, pripreme i izvođenja svih radova na izgradnji interkonekcije, te će se također sporazumjeti o usklađivanju dinamike svih procedura za ishođenje potrebnih saglasnosti i dozvola od strane nadležnih tijela Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, te procedura u postupcima izgradnje i stavljanja gasovoda u upotrebu.

Inspekcijski nadzor za vrijeme gradnje interkonekcije će se obavljati u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima.

Član 3.
IMOVINSKOPRAVNA PODJELA

Linija podjele imovine između ugovornih strana identična je zajedničkoj državnoj granici.

Član 4.
FINANSIRANJE

Svaka ugovorna strana osigurat će pripremu, finansiranje i izgradnju dijela gasovoda na državnom području svoje države u skladu sa svojim zakonima.

Član 5.
MINIMALNE KOLIČINE PRIRODNOG GASA

Prije početka izvođenja radova zaključit će se poseban sporazum kojim će se urediti minimalni zakup transportnog kapaciteta po godinama putem interkonekcije.

Hrvatska strana započet će s izvođenjem radova nakon uspješno provedenog postupka ispitivanja tržišta (binding Open Season), na temelju kojeg se zaključuju ugovori o transportu plina.

Član 6.
NADLEŽNA TIJELA ZA PROVEDBU SPORAZUMA

• za Bosnu i Hercegovinu: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
• za Republiku Hrvatsku: Ministarstvo gospodarstva

Član 7.
OPERATIVNA REALIZACIJA PROJEKTA

Za provedbu projekta odgovorna su nadležna tijela u obje države u skladu sa zakonodavstvom.

Član 8.
ROKOVI

Ugovorne strane će osigurati pripremu i realizaciju projekta u skladu s dinamikom definisanom posebnim ugovorom.

Član 9.
ODRŽAVANJE I UPOTREBA

Za upravljanje i održavanje sistema nositelji investicija će sklopiti poseban sporazum prije izdavanja upotrebne dozvole.

Član 10.
POSTUPCI, CARINE I POREZI

Ugovorne strane će razmotriti mogućnosti pojednostavljenja carinskih postupaka.

Član 11.
POGRANIČNA ZONA

Predviđa se pojednostavljeno kretanje radnika i opreme u zoni do 100 metara od državne granice uz odgovarajuće dozvole i najave.

Član 12.
RJEŠAVANJE SPOROVA

Sporovi će se rješavati konsultacijama i pregovorima, a u krajnjem slučaju diplomatskim putem.

Član 13.
ZAVRŠNE ODREDBE

Sporazum stupa na snagu 30 dana od razmjene posljednje pisane obavijesti.

Svaka strana može otkazati sporazum uz šest mjeseci roka.

Sporazum se može izmijeniti pisanim dogovorom.

Sastavljeno u dva originalna primjerka na službenim jezicima Bosne i Hercegovine i na hrvatskom jeziku.