Njemački kancelar Friedrich Merz pokušao je ublažiti napetosti sa Sjedinjenim Državama nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump ponovno zaprijetio smanjenjem američke vojne prisutnosti u Njemačkoj. Iako se u svom obraćanju nije izravno osvrnuo na Trumpove poruke, niz njegovih izjava već na početku jasno je dao naslutiti odgovor Washingtonu na zaoštravanje odnosa.

Spor oko Irana

Spor između Berlina i Washingtona izbio je početkom tjedna, nakon što je Merz izjavio da Iran ponižava SAD odugovlačenjem pregovora u kontekstu rata između SAD-a i Izraela protiv Irana. Trump je reagirao oštro, poručivši da Merz "misli da je u redu da Iran ima nuklearno oružje" i dodao da "ne zna o čemu govori". Dan kasnije, na društvenoj mreži Truth Social napisao je da Washington razmatra smanjenje broja američkih vojnika u Njemačkoj.

Upravo zato je Merz u Münsteru gotovo cijelo obraćanje posvetio naglašavanju savezništva sa SAD-om, jedinstva NATO-a i zajedničkih ciljeva, čime je, bez izravnog spominjanja Trumpa, poslao poruku da Njemačka ne dovodi u pitanje transatlantski odnos.

Kompas prema NATO-u

"U ovim iznimno burnim vremenima vodimo se jasnim kompasom. Taj kompas i dalje je usmjeren na jedinstveni NATO i pouzdano transatlantsko partnerstvo", rekao je.

Više je puta istaknuo da Njemačka djeluje "rame uz rame" sa SAD-om i drugim saveznicima te da postoji "bliski i povjerljivi kontakt", posebno s Washingtonom. Kao dodatni signal kontinuiteta suradnje naveo je da je visoki zapovjednik američkih oružanih snaga posjetio istu bazu samo dan ranije.

"To činimo u našem zajedničkom transatlantskom interesu, uz uzajamno poštovanje i pravednu podjelu tereta", rekao je, dodajući da mu je to partnerstvo "posebno pri srcu".

U istom kontekstu Merz je govorio i o reformi Bundeswehra, naglasivši da njemačka vojska mora biti spremna "boriti se već večeras", ali i dugoročno se pripremati za buduće izazove.

Pritisak na Teheran

Najveća promjena vidljiva je u njegovim izjavama o Iranu. Za razliku od ranijih komentara koji su izazvali spor, ovaj put sav je pritisak usmjerio na Teheran.

Poručio je da Iran "mora sjesti za pregovarački stol" i da "više ne smije držati regiju, a u konačnici ni svijet, taocem svojih interesa". Pritom je naglasio da Njemačka po tom pitanju djeluje "u bliskom kontaktu s partnerima", posebno ističući SAD.

Trumpove prijetnje nisu nove

Takve prijetnje iz Washingtona nisu nove. Trump već godinama dovodi u pitanje razinu američkog vojnog angažmana u Europi i kritizira NATO saveznike zbog nedovoljnog izdvajanja za obranu. U Europi se zato sve ozbiljnije razmatra scenarij u kojem bi se kontinent morao više oslanjati na vlastite obrambene kapacitete.

U Europi je obično raspoređeno između 80.000 i 100.000 američkih vojnika, a Njemačka ima ključnu ulogu jer na svom teritoriju udomljuje više američkih vojnih objekata, uključujući zapovjedništva za Europu i Afriku, zračnu bazu Ramstein te medicinski centar u Landstuhlu. U zemlji su raspoređeni i američki nuklearni projektili.

Povlačenje malo vjerovatno

Unatoč zaoštrenoj retorici, stručnjaci procjenjuju da je stvarno povlačenje malo vjerojatno. Ed Arnold iz londonskog instituta RUSI ističe da SAD iz svoje prisutnosti u Njemačkoj izvlači značajne koristi, posebno u logistici i podršci operacijama na Bliskom istoku, te da se Trumpove izjave prije svega mogu tumačiti kao politički pritisak.

Rat u Iranu dodatno je pojačao zabrinutost u Europi oko sigurnosne arhitekture kontinenta. Saveznici strahuju da bi eventualno preusmjeravanje američkih resursa na Bliski istok moglo oslabiti obranu Europe, osobito u kontekstu sve agresivnije politike Rusije. Istodobno, europske zemlje, uključujući Njemačku, sve više ulažu u vlastite obrambene kapacitete i pripremaju se za veću odgovornost u sigurnosti kontinenta.