Milorad Dodik, lider SNSD-a, ponovo se okreće oprobanoj taktici – sjedenju na dvije stolice. On nastavlja približavanje administraciji Donalda Trumpa i njegovom političkom krugu u Sjedinjenim Američkim Državama, dok se istovremeno trudi da ponovo oživi dugogodišnje savezništvo s Rusijom i Vladimirom Putinom, piše Nova.rs.

Boravak u Chicagu, gdje mu je na Univerzitetu Judson dodijeljena nagrada za liderstvo i zalaganje za demokratiju, Dodik koristi kao platformu za politički zaokret u retorici, ali ne i u suštini vanjske politike. Na Forumu svjetskih lidera, pred američkom publikom, pokušao je predstaviti sebe kao političara koji govori „istinu bez uljepšavanja“, ali i kao nekoga ko je spreman na distanciranje od najkontroverznijih dijelova srpske ratne prošlosti.

„Zločine su činili i neki pripadnici srpskog naroda. Ja ih ne branim… Ja se odričem svakog Srbina koji je počinio zločin“, izjavio je Dodik.

Ova izjava, u kontekstu njegovih ranijih stavova, djeluje kao pokušaj ublažavanja imidža pred zapadnom publikom i implicitno distanciranje od politika koje su personificirali Radovan Karadžić i Ratko Mladić.

Dodvoravanje Trumpovom narativu

Dodik nije krio simpatije prema Donaldu Trumpu, kojeg je predstavio kao ključnu figuru promjena koje su, kako tvrdi, omogućile da se „srpski glas“ ponovo čuje u Americi. Njegov govor bio je ispunjen kritikama bivše administracije Joea Bidena, koju optužuje da je pokušala „pokoriti Republiku Srpsku“ kroz sankcije.

„Kada hoće da vam oduzmu slobodu, prvo napadaju istinu“, rekao je Dodik, jasno se uklapajući u retoriku koja dominira u Trumpovom političkom krugu – borba protiv „nametnutih narativa“ i insistiranje na suverenitetu.

Podsjetimo, Trumpova administracija je Dodiku ukinula sankcije nakon što je uložio značajna sredstva u lobiranje. Jedan od njegovih lobista, kontroverzni Rod Blagojevich, bio je jedan od govornika na ceremoniji uručenja nagrade.

Protesti i kritike u Americi

Ipak, njegov dolazak u SAD nije prošao bez kontroverzi. Američki mediji izvještavaju da su dodjelu nagrade pratili protesti ispred Univerziteta Judson u Elginu, gdje su demonstranti optužili organizatore da odaju priznanje političaru koji je pod sankcijama i osuđen zbog negiranja genocida u Srebrenici.

„Kako možete dovesti nekoga ko se ruga žrtvama genocida?“, poručio je jedan od demonstranata, dok su organizatori branili odluku tvrdnjom da nagrada ne znači podršku svim njegovim stavovima, već podsticanje dijaloga, čak i s kontroverznim ličnostima.

Lična tragedija u sjeni politike

Posebnu dimenziju njegovom putovanju daje i lični trenutak – smrt majke, koja je preminula samo nekoliko dana prije njegovog odlaska u SAD. Iako je ranije najavljivao da neće putovati ukoliko ona ne preživi, Dodik je ipak odlučio otići.

„Ova nagrada ima i lični značaj, moja majka bi bila ponosna“, rekao je, pokušavajući emotivni momenat uklopiti u politički narativ. Podsjetimo, njegova majka je sahranjena u nedjelju.

Paralelni kurs ka Moskvi

Dok u Americi gradi veze s Trumpovim krugovima, Dodik istovremeno najavljuje odlazak u Moskvu, gdje će 9. maja prisustvovati Paradi pobjede i sastati se s Vladimirom Putinom.

• „Želimo očuvati partnerstvo i s Amerikom, ali i da ne ugrozimo partnerstvo s Rusijom, koje je iskreno“, poručio je.

• Dodao je i da u SAD-u „ljudi nisu antiruski raspoloženi kao što su neki u Sarajevu“.

Time jasno stavlja do znanja da njegov pokušaj približavanja Washingtonu ne znači odricanje od Moskve, već nastavak politike balansiranja između velikih sila.

„Mi imamo dvije noge – nekad stojimo na jednoj, nekad na drugoj“, slikovito je objasnio svoju strategiju.

Dodikov nastup u SAD-u pokazuje određeni zaokret u tonu – spremnost da govori o srpskim zločinima, pa čak i da se retorički distancira od ratnih lidera, što je do sada rijetko činio. Međutim, njegova suštinska politika ostaje nepromijenjena: balans između Istoka i Zapada, uz pokušaj da iz oba pravca izvuče političku korist.