Vlada Bosne i Hercegovine je 25. marta predložila da se izgradnja i upravljanje gasovodom Južna interkonekcija povjere relativno nepoznatoj američkoj kompaniji AAFS Infrastructure and Energy, objavio je portal EUAlive.net.

Nakon The Guardiana, te Frankfurter Allgemeine Zaitunga, ovo je još jedan evropski medij koji se bavi Južnom plinskom interkonekcijom i ambicijama AAFS-a.

Politicki.ba njihov tekst prenosi u cjelosti:

Ovaj projekat bi povezao Bosnu i Hercegovinu s gasnom mrežom Hrvatske i terminalom za ukapljeni prirodni gas (LNG) na ostrvu Krk, čime bi se značajno smanjila dugogodišnja zavisnost zemlje od ruskog gasa.

Bosna i Hercegovina trenutno u potpunosti zavisi od ruskog gasa koji dolazi putem gasovoda TurkStream preko Srbije. Zemlja sa oko 3,5 miliona stanovnika godišnje troši približno 225 miliona kubnih metara gasa. Nova Južna interkonekcija ima za cilj da to promijeni, omogućavajući uvoz LNG-a, uključujući značajne količine iz Sjedinjenih Američkih Država, čime bi se povećala energetska sigurnost i diverzificirali izvori snabdijevanja.

Planirani gasovod dug je oko 180 kilometara, od čega bi približno 160 kilometara prolazilo kroz Bosnu i Hercegovinu. Povezao bi Federaciju BiH s infrastrukturom Hrvatske, osiguravajući zapadni pravac snabdijevanja gasom koji zaobilazi postojeću zavisnost od istočnih ruta. Vlada je projekat opisala kao jedan od najvažnijih energetskih infrastrukturnih poduhvata u zemlji, naglašavajući njegov značaj za sigurnost snabdijevanja i stabilnost energetskog sektora. Procijenjena vrijednost iznosi oko 200 miliona eura.

Postupak dodjele posla nije proveden kroz klasični otvoreni tender s više ponuda, već se zasniva na pismu namjere i ponudi koju je dostavila kompanija AAFS, nakon ranijih diplomatskih razgovora uz podršku Sjedinjenih Američkih Država.

Američka ambasada u Sarajevu pozitivno je ocijenila razvoj događaja, navodeći da je Vlada Federacije BiH odobrila nacrte zakona kojima se omogućava američkoj kompaniji da razvija, gradi, finansira i upravlja gasovodom. Ovaj potez nadovezuje se na ranije načelne dogovore postignute nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, prema kojima su američke kompanije dobile vodeću ulogu u projektu.

Trumpovi saradnici u fokusu angažmana

Osobe povezane s političkim krugom Donalda Trumpa imale su vidljivu ulogu u promociji projekta. Jesse Binnall, advokat koji je zastupao Trumpovu kampanju nakon izbora 2020. godine, i Joe Flynn, čiji je brat Michael Flynn bio prvi savjetnik za nacionalnu sigurnost u Trumpovoj administraciji, boravili su ove godine u Bosni i Hercegovini kako bi razgovarali o projektu u ime kompanije AAFS. Binnall je te sastanke opisao kao istraživačke, s ciljem procjene potencijala projekta.

U izjavama je naveo da je kompanija zainteresirana za mogućnosti da američki privatni kapital i stručnost doprinesu jačanju energetske sigurnosti Bosne i Hercegovine i smanjenju zavisnosti regiona od ruskog gasa.

AAFS Infrastructure and Energy, nedavno registrovana u američkoj saveznoj državi Vajoming, predstavlja se kao firma s objedinjеним višedecenijskim iskustvom u energetici, infrastrukturi, finansijama i međunarodnim projektima, iako nema značajnu javno dostupnu referencu u izgradnji velikih gasovoda.

Angažman ove kompanije uklapa se u širu politiku administracije Donalda Trumpa usmjerenu na povećanje izvoza američkog LNG-a i smanjenje ruskog energetskog uticaja u Evropi, posebno u regionima koji su i dalje zavisni od snabdijevanja iz Moskve. Dok je većina Evrope smanjila uvoz ruskog gasa nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine, Bosna i Hercegovina je ostala gotovo u potpunosti zavisna.

Osim gasovoda, kompanija je iskazala interes i za druge energetske projekte, uključujući izgradnju elektrana na gas i širenje gasne infrastrukture, čime bi dodatno integrisala američki LNG u energetski sistem zemlje.

Američki interes i za aerodrome

AAFS je također predložio preuzimanje upravljanja aerodromima u Sarajevu i Mostaru kroz dugoročne koncesije, uz najavu značajnih ulaganja u modernizaciju infrastrukture, povećanje broja letova i rast broja putnika.

Za Međunarodni aerodrom Sarajevo ponuđena je koncesija na 30 godina, uz mogućnost produženja za dodatnih 20 godina. Planirana su ulaganja od oko 250 miliona eura u prvih pet do sedam godina. Aerodrom bi ostao u vlasništvu Bosne i Hercegovine, dok bi kompanija uplaćivala oko jedan posto godišnjih prihoda vladi, te sedam posto dobiti prije oporezivanja u budžet.

Sarajevski aerodrom bilježi rast, sa oko 2,2 miliona putnika u 2025. godini, što je povećanje u odnosu na 1,8 miliona godinu ranije. Procjene su da bi uz veća ulaganja i nove linije broj putnika mogao rasti na tri do tri i po miliona u srednjem roku, a dugoročno i do pet miliona godišnje. Među izazovima se navode kraća pista, ograničen kapacitet terminala, nedostatak snažnog domaćeg avioprijevoznika i vremenski uslovi tokom zime.

Aerodrom u Mostaru, znatno manji, opslužio je oko 72.000 putnika do 2025. godine i zavisi od subvencija, uključujući i finansijsku podršku iz Hrvatske za razvoj linija i infrastrukture. Ponuda AAFS-a za Mostar proslijeđena je lokalnim vlastima na razmatranje.

Bosna i Hercegovina i Crna Gora ostaju jedine zemlje zapadnog Balkana čiji glavni aerodromi nisu pod koncesijom ili privatnim upravljanjem.

Iz Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine navedeno je da su sastanci s predstavnicima kompanije potvrdili zajedničku opredijeljenost za jačanje saradnje, investicija i ubrzanje infrastrukturnih projekata. Projekti su i dalje u fazi procjene i parlamentarne procedure, uz naglašenu potrebu definisanja javnog interesa i transparentnosti procesa.

Ova dešavanja odvijaju se u složenom političkom kontekstu. Dok Joe Flynn zagovara smanjenje zavisnosti od ruskog gasa, njegov brat Michael Flynn nedavno je imao kontakte s Miloradom Dodikom, liderom Rs i saveznikom ruskog predsjednika Vladimira Putina. Administracija Donalda Trumpa ukinula je sankcije Dodiku 2025. godine. Paralelno, članovi Trumpove porodice istraživali su poslovne prilike u regionu, uključujući i projekat izgradnje Trump Towera u Beogradu.

Zvaničnici i stručnjaci ističu potrebu detaljne analize, jasnog definisanja javnog interesa i transparentnih procedura kako bi se osiguralo da potencijalni projekti donesu korist svim građanima, objavio je EUAlive.