Iako su njemački zvaničnici odluku predsjednika Trumpa o povlačenju 5.000 američkih vojnika iz zemlje ocijenili simboličnom, analitičari upozoravaju da sve dublji transatlantski jaz prijeti da evropsku ekonomiju i sigurnost ostavi opasno ranjivima.

Prema njima, Trumpovo najnovije povećanje carina na evropske automobile, njegov očiti zaokret u planovima za stacioniranje dalekometnih projektila u Njemačkoj, te ekonomske i vojne posljedice rata u Iranu imat će daleko veći uticaj na regiju, piše Wall Street Journal.

Simbolično povlačenje vojnika

Visoki američki odbrambeni zvaničnici potvrdili su da će Pentagon u idućih šest do dvanaest mjeseci povući jednu vojnu brigadu iz Njemačke. Odluka je uslijedila nekoliko dana nakon što je njemački kancelar Friedrich Merz izjavio kako se čini da SAD nema izlaznu strategiju u Iranu, te opisao kako Teheran ponižava Ameriku u pregovorima.

Najavljeno povlačenje predstavlja oko 14% od otprilike 36.000 američkih vojnika trenutno stacioniranih u zemlji, što nije znatno više od uobičajenih fluktuacija i daleko je manje od smanjenja za 12.000 vojnika koje je Trump pokušao provesti u svom prvom mandatu.

Njemačka je ključno čvorište američkog vojnog prisustva u Evropi, koja broji 85.000 vojnika, a gusta mreža baza pomaže Washingtonu da projektuje moć širom svijeta. Golema zračna baza Ramstein u južnoj Njemačkoj bila je presudno logističko središte za američke vojne operacije u Afganistanu, Iraku, a ove godine i u Iranu. Većina vojnika koji se nalaze u Njemačkoj služi američkim vojnim operacijama globalno, a ne direktnoj zaštiti Njemačke u slučaju napada.

"Bilo je predvidljivo da će SAD povući vojnike iz Evrope, uključujući i Njemačku", izjavio je njemački ministar odbrane Boris Pistorius, dodavši kako Evropa već ulaže da popuni tu prazninu. "Njemačka je na pravom putu", kazao je.

Iz NATO-a su preko platforme X poručili da "sarađuju sa SAD-om kako bi razumjeli detalje odluke" te da taj potez "naglašava potrebu da Evropa nastavi više ulagati u odbranu".

Prava prijetnja evropskoj sigurnosti

Mnogo veću zabrinutost izazvala je vijest da je SAD odustao od raspoređivanja bataljona za upravljanje krstarećim projektilima Tomahawk i hipersoničnim projektilima Dark Eagle u Njemačkoj. Taj je sporazum 2024. godine postigla Bidenova administracija s ciljem odvraćanja Rusije od napada na NATO nakon njene invazije na Ukrajinu dvije godine ranije.

"Ovo je puno veći problem od simboličnog smanjenja broja vojnika za pet hiljada", rekao je Thorsten Benner, direktor berlinskog sigurnosnog instituta Global Public Policy Institute.

Nico Lange, direktor njemačkog Instituta za analizu rizika i međunarodnu sigurnost te bivši visoki zvaničnik ministarstva odbrane, kaže da su u Berlinu očekivali da Trumpova administracija neće poštovati sporazum. "Ipak, pravi je problem to što se sada, kad smo suočeni s tako ozbiljnom prijetnjom u Evropi, ta praznina u konvencionalnom odvraćanju ne popunjava. Mi imamo svoje snage, ali tu specifičnu sposobnost u Evropi još niko nema", rekao je Lange.

Zadržavanje bataljona u SAD-u najnoviji je signal popuštanja napetosti između Trumpove administracije i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Odluka slijedi nakon obustave naftnih sankcija Rusiji nakon što je Iran zatvorio Hormuški tjesnac. Evropski lideri smatraju da ti potezi potkopavaju napore za postizanje prekida vatre između Ukrajine i Rusije.

Njemačko naoružavanje i ovisnost o SAD-u

Pod Merzovom vladom, Njemačka je pojačala vojnu potrošnju i ubrzala nabavku s ciljem da do 2029. postane najveća konvencionalna vojna sila u Evropi. Također je sklopila sporazum s Francuskom kako bi nadopunila američki nuklearni kišobran.

Vojni analitičari smatraju da je Berlin na dobrom putu da postane manje ovisan o američkoj vojnoj zaštiti, no da je sukob Merza i Trumpa koristan podsjetnik na hitnost tih napora. Međutim, brzo pražnjenje američkih arsenala tokom ofanzive na Iran stvorilo je dilemu za Evropu, čije ponovno naoružavanje ostaje sporo i ovisno o kupovini iz Amerike, posebno u ključnim područjima kao što su protuzračni sistemi i dalekometni projektili.

Ekonomski udar na Njemačku

Još veća briga su ekonomski problemi uzrokovani nizom Trumpovih politika koje su potkopale sposobnost Njemačke da finansira svoja golema odbrambena ulaganja. Njemački izvoz u SAD urušio se otkako je Trump prošle godine započeo trgovinski rat s Evropom.

Trgovinski sporazum između EU i SAD-a, dogovoren prošlog ljeta, donio je malo olakšanja njemačkim proizvođačima jer su zasebne američke carine na čelik i aluminij pogodile njihove proizvode. Nagli porast cijena energije nakon napada na Iran raspršio je očekivanja o rastu. Vlada je smanjila prognozu rasta za 2026. godinu, a povjerenje u poslovanje palo je na najniži nivo u posljednjih šest godina. Trumpova najava o podizanju carina na evropske automobile s 15% na 25% dodatno će opteretiti već posrnulu njemačku auto-industriju.