Bijela kuća vjeruje da se približava preliminarnom sporazumu s Iranom koji bi okončao rat, otvorio vrata nuklearnim pregovorima i počeo ublažavati napetost u moreuzu Hormuz, prenosi Axios. Iako izvještaj navodi da dogovor još nije konačan, američki zvaničnici očekuju formalni odgovor Irana o nekoliko ključnih pitanja u roku od 48 sati. Ovo predstavlja najbližu tačku sporazumu koju su Washington i Teheran postigli od početka sukoba, prenosi JBN.

Sam nacrt je memorandum o razumijevanju na jednoj stranici sa 14 tačaka, o kojem pregovaraju Trumpovi izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner s iranskim zvaničnicima, kako direktno, tako i putem posrednika. Reuters prenosi izjavu pakistanskog izvora uključenog u mirovne napore koji potvrđuje da se razgovori kreću u dobrom pravcu i da bi proces mogao biti završen vrlo brzo. S druge strane, Bijela kuća i State Department još uvijek nisu zvanično komentarisali ove navode.

Prema prijedlogu, SAD i Iran bi ušli u 30-dnevni pregovarački period s ciljem ponovnog otvaranja moreuza Hormuz, ograničavanja iranskog nuklearnog programa i ukidanja američkih sankcija. Tokom tog prozora, iranska ograničenja plovidbe i američka pomorska blokada navodno bi se postepeno povlačili. Ipak, američki zvaničnici upozoravaju da bi, u slučaju propasti pregovora, snage SAD-a mogle odmah vratiti blokadu ili nastaviti vojnu akciju.

Nuklearni uslovi ostaju najosjetljiviji dio pregovora. Axios izvještava da bi Iran mogao prihvatiti dugoročno zamrzavanje obogaćivanja uranija na period od 12 do 15 godina, što je kompromis između početnih zahtjeva obje strane. Iran bi se takođe obavezao da neće težiti nuklearnom oružju, uz prihvatanje pojačanih i iznenadnih inspekcija, te potencijalno izmještanje zaliha visoko obogaćenog uranija iz zemlje.

U zamjenu za ove ustupke, Washington bi postepeno ukidao sankcije i oslobađao zamrznuta iranska sredstva. Jedna od ideja koja se razmatra je oslobađanje 20 milijardi dolara u zamjenu za iranske zalihe uranija. Ipak, ostaje otvoreno pitanje da li je ovo stvarna diplomatija ili iranska kampanja obmane, naročito uzimajući u obzir upozorenja IAEA da je Iran već akumulirao značajne količine visoko obogaćenog uranija.

Za Izrael opasnost leži u mogućnosti da memorandum zaustavi borbe prije nego što se nuklearna prijetnja stvarno neutrališe. Izraelska strana smatra da bi svaki stvarni dogovor morao trajno ukloniti uranij, strogo zaključati inspekcije i ostaviti SAD-u mogućnost vojne intervencije u slučaju kršenja dogovora, jer bi sve manje od toga moglo dati Teheranu resurse za novu obnovu vojnih kapaciteta.