Švedska je desetljećima u europskoj i američkoj političkoj imaginaciji bila nešto poput socijaldemokratskog oltara. Zemlja visokih poreza, široke socijalne države, javnog zdravstva, javnih škola, uređenih sindikata, državne brige od kolijevke pa gotovo do groba.

Za europsku ljevicu bila je dokaz da se kapitalizam može ukrotiti; za američku desnicu omiljeni primjer navodnog mekanog socijalizma u kojem država sve regulira, a građanin zauzvrat dobiva sigurnost.

No, slika Švedske, kako piše Wall Street Journal, posljednjih se desetljeća ozbiljno promijenila.

U tekstu pod naslovom "Najiznenađujući kapitalistički preobražaj na svijetu događa se u Švedskoj", ugledni WSJ tvrdi da se Švedska pretvorila u jedan od najzanimljivijih europskih eksperimenata tržišnog kapitalizma.

Danas je gotovo polovica švedskih ordinacija primarne zdravstvene zaštite u privatnom vlasništvu ili pod privatnim upravljanjem. Otprilike svaka treća javno financirana srednja škola vodi se privatno, a neki školski operateri čak kotiraju na burzi. Javni novac i dalje je temelj sustava, ali usluge sve češće pružaju privatni akteri. Drugim riječima, Švedska nije ukinula socijalnu državu, ali ju je u velikoj mjeri outsourceala.

Danas je gotovo polovica švedskih ordinacija primarne zdravstvene zaštite u privatnom vlasništvu. Otprilike svaka treća javno financirana srednja škola vodi se privatno, a neki školski operateri čak kotiraju na burzi. Javni novac i dalje je temelj sistema, ali usluge sve češće pružaju privatni akteri.

Digitalna zdravstvena platforma Kry, pokrenuta 2015., omogućuje pacijentima videopozive s liječnicima, termine dostupne 24 sata dnevno i liječnike koji govore više jezika. Prema WSJ-u, Kry danas u Švedskoj ima više korisnika nego Netflix.

Ekonomska pozadina te transformacije jednako je zanimljiva. Švedska je, prema podacima koje navodi WSJ, smanjila javnu socijalnu potrošnju na oko 24 posto BDP-a, što je razina bliska američkoj i znatno niža od Francuske i Italije. Ukupna državna potrošnja pala je s ekstremno visokih razina iz ranijih razdoblja na oko polovicu BDP-a. Porezi su također smanjivani: najviša stopa poreza na dohodak pala je s gotovo 90 posto iz 1980-ih na oko 50 posto.

Rezultat je, kažu zagovornici reformi, eksplozija poduzetništva, inovacija i ekonomske dinamike. Švedska danas nije samo zemlja Abbe, Volva, IKEA-e i dobrih krimića nego i zemlja Spotifyja, Klarnе, gaming industrije, tehnoloških start-upova i iznenađujuće velikog broja milijardera po stanovniku. U tom smislu, stara karikatura Švedske kao zemlje u kojoj država sve prigušuje porezima sve manje odgovara stvarnosti.