Rat između SAD-a i Izraela s jedne strane te Irana s druge nastavlja se bez previše naznaka o mogućem kraju sukoba. Hormuški tjesnac, jedan od najvažnijih plovnih putova kojim prolazi petina svjetske trgovine, i dalje je zatvoren, uz povremene prolaske pojedinih tankera uprkos američkoj blokadi.

Američki predsjednik Donald Trump na putu je u Kinu – saveznicu Irana – na dugo očekivanu državnu posjetu kineskom predsjedniku Xi Jinpingu. Trump je ranije bezuspješno vršio pritisak na Xija da iskoristi svoj utjecaj kako bi Iran pristao na prekid rata ili barem ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca. Ipak, neposredno prije polaska, izjavio je kako neće morati razgovarati o ratu s Xijem jer „Iran uvelike kontroliramo".

Objavljeni podaci o američkoj ekonomiji govore kako bi Trump mogao imati ozbiljnih problema. Naime, zabilježen je porast inflacije uzrokovan ratom u Iranu. S obzirom na Trumpov fokus na ekonomiju, to bi ga moglo vratiti za pregovarački sto. Na pitanje o utjecaju rata u Iranu na američku ekonomiju, Trump je rekao: "Ne razmišljam o finansijskoj situaciji Amerikanaca, ne razmišljam ni o kome. Razmišljam o jednoj stvari. Ne možemo dozvoliti Iranu da ima nuklearno oružje. To je sve." Prije objave podataka o inflaciji, CNN je izvijestio da Trump „ozbiljnije razmatra" nastavak velikih borbenih operacija protiv Irana nego ikad u posljednjih nekoliko sedmica.

Španija odbila popustiti Washingtonu

Španija neće odustati od poštivanja međunarodnog prava uprkos sve žešćim kritikama iz SAD-a zbog odbijanja da dozvoli korištenje svojih vazdušnih baza za rat u Iranu, poručio je ministar vanjskih poslova José Manuel Albares u razgovoru za Politico. "Bili smo jedna od rijetkih zemalja koje su poslale vojsku kako bi pomogle Sjedinjenim Državama da postanu nacija i izbore nezavisnost", podsjetio je Albares. Dodao je kako Madrid želi da se odnos s Washingtonom nastavi razvijati na tim temeljima, ali da Španija nipošto „neće pogaziti svoje principe". "Držimo se svojih vrijednosti i branimo interese naših građana. To je jedino što me uistinu vodi", naglasio je ministar.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) upozorila je da se globalne rezerve nafte brzo smanjuju kao posljedica poremećaja u opskrbi uzrokovanih iranskim ratom, što prijeti budućim skokovima cijena. "Svijet crpi zalihe nafte rekordnom brzinom dok se zemlje uvoznice suočavaju s neviđenim poremećajima u opskrbi na Bliskom istoku. Brzo smanjenje rezervi usred kontinuiranih poremećaja moglo bi najaviti buduće skokove cijena", saopćila je IEA u svom mjesečnom izvještaju o tržištu nafte.

Globalne zalihe nafte pale su za 246 miliona barela između marta i aprila na 7,9 milijardi barela, prema IEA-i. Dnevno smanjenje svjetskih zaliha nafte u aprilu bilo je otprilike jednako ukupnoj dnevnoj potrošnji Kanade i Ujedinjenog Kraljevstva. Rastući gubici u opskrbi iz Hormuškog tjesnaca, koji sada prelaze milijardu barela, uzrokovali su pad globalne potražnje za naftom jer su preduzeća i domaćinstva smanjila potrošnju kao odgovor na rastuće cijene i nižu dostupnost. „Najveći gubici" su u petrokemijskoj industriji, gdje ima manje nafte i prirodnog plina za proizvodnju ključnih dobara poput plastike, gnojiva i farmaceutskih proizvoda. IEA sada predviđa da će svjetska potražnja za naftom ove godine iznositi 104 miliona barela dnevno – što je 1,3 miliona barela dnevno manje od predratne prognoze.

Cijene nafte padaju, a dionice rastu dok investitori čekaju da vide kako bi razgovori između Trumpa i Xija mogli utjecati na trenutno krhko primirje između SAD-a i Irana. Cijena nafte pala je za 0,7% na 107 dolara po barelu. Skromni padovi zaustavili su trodnevni rast, jer cijene nafte odražavaju „povećanu nervozu da se sporazum između SAD-a i Irana čini sve daljim", napisali su analitičari Deutsche Banka u bilješci. "Globalna tržišta dionica pokušavaju se jutros malo oporaviti, ali raspoloženje je daleko od euforičnog, s obzirom na to da kontinuirana stagnacija na Bliskom istoku i dalje smanjuje apetit za rizikom", napisao je Matt Britzman, viši analitičar dionica u Hargreaves Lansdownu.

Visoka trgovinska izaslanstva iz SAD-a i Kine održala su razgovore u Južnoj Koreji uoči dugo očekivanog samita između Trumpa i Xija. "Dvije strane vodile su iskrene, dubinske i konstruktivne razmjene o rješavanju ekonomskih i trgovinskih pitanja od obostranog interesa", izvijestila je kineska državna televizija CCTV. Izaslanstva su predvodili američki ministar finansija Scott Bessent i kineski potpredsjednik premijera He Lifeng.

Izrael je pokrenuo odvojene napade usmjerene na dva automobila u području Jiyeh južno od Bejruta, navode libanski državni mediji. Nije bilo neposrednih informacija o žrtvama niti komentara izraelske vojske.

Kina optužena za finansiranje terorizma

Američki predsjednik Donald Trump putuje na sastanak s Xi Jinpingom, u nadi da će uvjeriti kineskog predsjednika da izvrši pritisak na Iran. Zbog bliskih političkih i ekonomskih veza s Iranom, neki Kinu vide kao neslužbenog posrednika koji bi mogao imati utjecaja. Do sada je Peking ostao oprezan, premda je u nekoliko navrata otvoreno kritizirao SAD i Izrael zbog rata.

Nekoliko dana prije putovanja, američki ministar finansija Scott Bessent pozvao je Kinu da izvrši pritisak na Iran da otvori Hormuški tjesnac i rekao da kupnjom iranske nafte Peking finansira terorizam. „Da vidimo hoće li se Kina angažirati s malo diplomacije i natjerati Irance da otvore tjesnac. Iran je najveći državni sponzor terorizma, a Kina kupuje 90% njihove energije, tako da finansiraju najvećeg državnog sponzora terorizma", izjavio je Bessent.

Iran je pogubio muškarca osuđenog za špijunažu za izraelsku obavještajnu službu, izvijestio je pravosudni medij Mizan. Skupina za ljudska prava HRANA kaže da je 32-godišnji Ehsan Afrashteh osuđen na smrt na osnovu izmišljenih priznanja. Uhapšen je 2024. godine, a osuđen godinu dana kasnije, te je Vrhovni sud nedavno potvrdio njegovu presudu. Pogubljenja su redovna pojava od početka rata u Iranu.

Pentagon tvrdi da je trošak rata u Iranu dostigao 29 milijardi dolara, što je više od 25 milijardi dolara koje je prije dvije sedmice objavio Kongresu. No, prema riječima jednog stručnjaka za ratni budžet, sukob će američke porezne obveznike u konačnici koštati najmanje bilion dolara. Linda Bilmes, stručnjakinja za javnu politiku na Harvard Kennedy School, predviđa da će sukob s Iranom američke porezne obveznike koštati najmanje bilion dolara.

Među članovima Trumpove delegacije nalaze se direktori nekih od najmoćnijih kompanija na svijetu. Glasnogovornik Bijele kuće potvrdio je da je Elon Musk na brodu Air Force One, koji je u utorak poletio za Peking. Tim Cook, koji će službeno odstupiti s mjesta izvršnog direktora Applea u septembru, nalazi se na spisku, kao i Jensen Huang, izvršni direktor Nvidije, jednog od najvećih dobavljača AI čipova na svijetu.

Trump je najavio da će tokom državne posjete Kini zamoliti predsjednika Xija da „otvori" Kinu. U objavi na društvenoj mreži Truth Social, nazvao je kineskog kolegu „vođom izvanrednog ugleda" i rekao da želi da kineski narod „učini svoju magiju" kako bi zemlju podigao na „još višu razinu". Trump nije spomenuo planove za raspravu o ratu s Iranom tokom putovanja.

Jemensko ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je „najsnažniju osudu" onoga što naziva „neprijateljskim djelima" koja je navodno izvela naoružana skupina povezana s Iranskim revolucionarnim korpusom (IRGC) u Kuvajtu. Kuvajt je optužio Iran da je tim od šest naoružanih pripadnika IRGC-a pokušao infiltrirati otok Bubiyan, u blizini Iraka i Irana. Četiri muškarca su privedena, dok su dvojica pobjegla. Zamjenik kuvajtskog ministra vanjskih poslova Hamad Suleiman al-Mashaan osudio je incident i zatražio od Irana da „odmah i bezuvjetno prekine takve akcije", opisavši ih kao „očito kršenje suvereniteta Kuvajta" i kršenje međunarodnog prava i Povelje UN-a.

Izvor: Dnevno.hr