Ambicije predsjednika Donalda Trumpa za njegov sastanak s kineskim čelnikom Xi Jinpingom svedene su s najava o "velikom dogovoru" na molbu za pomoć oko ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca i zalaganje za manje trgovinske sporazume.

Predsjednik Donald Trump stiže u Peking u ulozi na koju nije navikao - kao molitelj koji traži usluge, piše Politico.

Bijela kuća je saopćila da će se sastanak Trumpa i kineskog čelnika Xi Jinpinga u četvrtak i petak usredotočiti na trgovinu, fentanil i rat u Iranu - sve redom područja u kojima Trumpova administracija nije imala mnogo uspjeha u postizanju dogovora ili ustupaka od Kine. To znači da će Trump biti pod velikim pritiskom da ostvari značajne rezultate koje je sedmicama obećavao.

U martu je sastanak najavio kao "monumentalan događaj", a prošlog mjeseca na društvenoj mreži Truth Social objavio je da od Xija ne očekuje ništa manje od "velikog, srdačnog zagrljaja". Peking nije objavio nikakve detalje o dnevnom redu.

Glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun u ponedjeljak je izjavio da će Trump i Xi razgovarati o "važnim pitanjima koja se tiču kinesko-američkih odnosa te svjetskog mira i razvoja".

Sam Trump davao je proturječne izjave o temama razgovora. U ponedjeljak je rekao da su na popisu Iran i energetika, da bi u utorak povukao te izjave rekavši: "Imamo mnogo toga za raspravu. Iskreno, ne bih rekao da je Iran jedna od tema, jer Iran držimo pod vrlo dobrom kontrolom." Umjesto toga, naveo je da će trgovina biti glavna tema. 

Summit smanjenih očekivanja

"Ovo je summit smanjenih očekivanja", rekao je Zack Cooper, bivši pomoćnik zamjenika savjetnika za nacionalnu sigurnost u administraciji Georgea W. Busha, koji se redovito sastaje s dužnosnicima administracije i Kine. "Prilično je jasno da je Trumpov tim u vrlo teškoj poziciji i vrlo je moguće da Trump u Peking dolazi zaokupljen i oslabljen."

Sukob u Iranu i odluka Vrhovnog suda iz februara, kojom je blokiran Trumpov glavni mehanizam za nametanje carina, poremetili su odnos snaga između dvojice čelnika. Trump sada ima manje poluga kojima bi Xija mogao prisiliti na opipljive rezultate koje bi po povratku u SAD mogao predstaviti kao pobjede. A Kina je toga svjesna.

"Samopouzdanje koje Peking pokazuje posljednjih mjeseci, pregovarajući sa Sjedinjenim Državama kao ravnopravan, ako ne i jači partner, zapanjujuće je", rekla je Henrietta Levin, bivša zamjenica direktora za Kinu u State Departmentu tokom Bidenove administracije.

Xi ulazi u sastanak s Trumpom osnažen "percepcijom američke rastresenosti zbog Irana i mogućnosti da se SAD ponovno zaglavi na Bliskom istoku", dodala je Levin, koja je u kontaktu s kineskim dužnosnicima. 

Fokus na trgovini i Iranu

To će vjerojatno goruća pitanja koja opterećuju američko-kineske odnose - pekinške državne subvencije industriji, sve agresivniji vojni položaj u Indo-Pacifiku i dramatično širenje strateškog nuklearnog arsenala - gurnuti u drugi plan.

Umjesto toga, očekuje se da će se dvojica čelnika usredotočiti na produljenje trgovinskog primirja postignutog u Južnoj Koreji u oktobru prošle godine. Tim primirjem obustavljeno je povećanje carina, izvozna ograničenja na materijale poput ključnih minerala i osiguran nastavak kineske kupnje američkih poljoprivrednih proizvoda poput soje.

"Imali smo određenu razinu carina prema Kini. Težimo kontinuitetu u tom pogledu", rekao je američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer u intervjuu. "Želimo stabilnost."

Trump će se vjerojatno suočiti sa sličnim preprekama i po pitanju Irana. On želi da Xi iskoristi svoj utjecaj na Teheran - Kina je Teheranu isporučivala vojnu opremu i bila glavni kupac iranske nafte - kako bi prisilio režim da prekine kontrolu nad Hormuškim tjesnacem.

"Očekujem da će predsjednik izvršiti pritisak" na Xija u vezi s Iranom tokom njihovog sastanka, rekao je visoki dužnosnik administracije novinarima u nedjelju na brifingu pod uvjetom anonimnosti. Visoki dužnosnik Bijele kuće zasebno je rekao da je Kina već "vršila pritisak na Iran da postigne dogovor". Dužnosniku je odobrena anonimnost jer nije bio ovlašten javno govoriti.

Međutim, geostrateška korist koju Peking ima od sukoba - preusmjeravanje američke pažnje s Indo-Pacifika i premještanje resursa Pentagona iz Azije na Bliski istok - daje Xiju malo poticaja da ubrza njegov završetak.

Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi prošle je sedmice svoj neodređeni poziv na "sveobuhvatni prekid vatre" popratio podsjetnikom da Peking ostaje Teheranov "pouzdani strateški partner".

"Kina će samo nastaviti pozivati na smirenost i širu deeskalaciju", rekao je Craig Singleton, viši saradnik za Kinu u Fondaciji za odbranu demokracija. "Mislim da Peking neće riskirati rješavanje rata koji nije započeo i koji ne kontrolira."

Od "velikog dogovora" do manjih koraka

Posljednjih mjeseci visoki dužnosnici usredotočili su se na izbjegavanje novog prekida odnosa koji je eskalirao u prošlogodišnji obračun carinama i izvoznim ograničenjima. U februaru je državni sekretar Marco Rubio rekao da je cilj izbjeći još jedan trgovinski sukob s Pekingom, dok je Greer u aprilu govorio o potrebi za "pragmatičnim" vezama koje izbjegavaju ekonomsko razdvajanje.

"Prije godinu dana svi su govorili o mogućnosti nekakvog velikog dogovora između SAD-a i Kine", rekao je Jonathan Czin, bivši viši analitičar za Kinu u CIA-i koji se često sastaje s kineskim i američkim dužnosnicima. "Ono što sam stalno slušao jest da su možda mogući manji dogovori."

Za saveznike administracije, stabilan i ne previše spektakularan summit bio bi znak uspjeha, a ne neuspjeha. "Manje će se raditi o velikim, blještavim najavama, a više o uspostavljanju kontinuiteta u odnosu koji je posljednjih deset godina bio obilježen velikim oscilacijama, usponima i padovima", rekao je Alex Gray, koji je obnašao visoku dužnost u Vijeću za nacionalnu sigurnost tokom Trumpovog prvog mandata.

"Mislim da je cilj vratiti ga na održivije temelje, dok obavljamo dio teškog domaćeg posla kako bismo dugoročno postali otporniji."

Konkretni dogovori na stolu

Dvojica čelnika trebala bi razraditi detalje za dva nova mehanizma - jedan za upravljanje trgovinom "neosjetljivom robom" i drugi za raspravu o "pitanjima vezanim uz ulaganja", rekla je glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly novinarima u nedjelju. "Dvije strane također će razgovarati o dodatnim sporazumima u industrijama zrakoplovstva, poljoprivrede i energetike", dodala je Kelly.

Dužnosnik administracije rekao je novinarima na brifingu da će Xi i Trump razgovarati i o kupnji aviona. To sugerira mogući dogovor o kineskoj kupnji Boeingovih aviona za koji je američki ambasador u Kini David Perdue rekao da je bio blizu finalizacije u septembru prošle godine, prenosi Index.

S američkim izaslanstvom u Kinu putuje i više od desetak izvršnih direktora, uključujući direktoricu Boeinga Kelly Ortberg.

Očekuje se i rasprava o produljenju sporazuma iz Južne Koreje kojim su ukinute kineske izvozne kontrole nad rijetkim zemnim metalima, ključnima za američku civilnu i odbrambenu industriju. Administracija je rekla da to vidi kao način da se naglasi da obje strane žele stabilnost. Xi i Trump također će razgovarati o novom dijalogu SAD-a i Kine o umjetnoj inteligenciji, rekao je dužnosnik.

Washington i Peking dijele zabrinutost zbog sigurnosnih rizika primjene AI alata u autonomnim oružanim sistemima. Rasprave koje bi dovele do sporazuma o primjeni sistema umjetne inteligencije u borbi bile bi u skladu sa sporazumom koji je tadašnji predsjednik Joe Biden postigao s Xijem 2024. godine, a kojim je zabranjena upotreba umjetne inteligencije u radu nuklearnog oružja.

Kineska delegacija odbila je komentirati hoće li umjetna inteligencija biti na dnevnom redu summita.

Više privida nego suštine?

Takve će najave biti teško pretvoriti u smislene inicijative koje će nadživjeti summit, ustvrdila je Liza Tobin, koja je služila kao direktorica Vijeća za nacionalnu sigurnost za Kinu tokom prve Trumpove administracije.

"Očekujem više privida nego suštine od summita", rekla je Tobin. "Mislim da će dio toga biti stvaran, ali većina lažna." Nad svim raspravama o umjetnoj inteligenciji nadvija se utrka između SAD-a i Kine u stvaranju sve sofisticiranijih AI sustava, što je postalo još izraženije otkako je američka kompanija Anthropic razvila svoj napredni model Mythos.

Uoči summita obje su zemlje nastavile demonstrirati svoj utjecaj. Peking je uveo nove mjere usmjerene na opskrbne lance i usklađenost sa sankcijama, dok je administracija ciljala kineske rafinerije koje prerađuju sankcioniranu iransku naftu.

Ipak, Washington je uglavnom izbjegavao javnu eskalaciju uoči sastanka. "SAD se jako trudio osigurati da se ne objave nikakve najave koje bi Kina mogla protumačiti kao neprijateljske", rekla je Wendy Cutler, bivša američka trgovinska pregovaračica.

Summit koji završi osmjesima, rukovanjem i pokojim trgovinskim i ekonomskim poticajem vjerojatno će i Peking i Washington smatrati napretkom u usporedbi s ekonomskim neprijateljstvom koje je zadesilo američko-kineske odnose prošle godine.

"Oba čelnika došla su do zaključka da im je bolje s hladnim mirom u odnosima ili nestabilnim zatišjem nego da samo idu iz krize u krizu", rekao je Ryan Hass, bivši direktor za Kinu u Vijeću za nacionalnu sigurnost tijekom Obamine administracije.