Kolumna: dr. Milan Blagojević, pravni ekspert

Mogućnost da novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini poništi krivično djelo neizvršenja odluka visokog predstavnika koje je uveo Christian Schmidt – i time olakša poziciju Miloradu Dodiku osuđenom upravo po toj osnovi – postala je predmet ozbiljne pravne analize. Pravni ekspert dr. Milan Blagojević u autorskom tekstu za RTVBN razmatra scenarije koji bi, kaže, razotkrili "pravu prirodu" i Dodika i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Scenariji koji se najavljuju

Prema pisanjima domaćih medija, Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira mogao bi već u junu ove godine imenovati novog visokog predstavnika, koji bi potom stavio van snage Schmidtovo krivično djelo neizvršenja odluka visokog predstavnika. Na toj osnovi Dodik bi mogao tražiti poništenje pravosnažne presude Suda Bosne i Hercegovine kojom je osuđen, kao i odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kojom je ta presuda potvrđena.

Blagojević ističe da postoje dva scenarija: u prvom, imenovanje izvrši samo Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira bez rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a; u drugom, imenovanje potvrdi i Vijeće sigurnosti. "U prvom slučaju Dodik bi, ne prvi put, pokazao svoju pravu prirodu – jedno vrijeme tvrditi da nema visokog predstavnika ako njegovo imenovanje nije odobrio Savjet sigurnosti UN-a, a zatim odustati od toga i prihvatiti takvog visokog predstavnika ako će poništiti Schmidtovo krivično djelo ili, još bolje za Dodika, i presudu Suda BiH i odluku Ustavnog suda BiH", piše Blagojević.

No ni drugi scenarij ne smatra pravno ispravnim: prema Povelji UN-a i Bečkoj konvenciji o pravu međunarodnih ugovora, isključiva nadležnost za proglašavanje ništavim akata suprotnih Povelji UN-a pripada Međunarodnom sudu pravde, a ne visokom predstavniku, Vijeću za implementaciju mira niti Vijeću sigurnosti UN-a.

Ustavni sud BiH: šest mjeseci namjernog odgađanja

Blagojević posebnu pažnju posvećuje ponašanju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji već pola godine ne odlučuje po zahtjevu zastupnika u Narodnoj skupštini entiteta RS da ocijeni ustavnost Schmidtovog krivičnog djela. "Pitanje je to o kojemu je Ustavni sud BiH do sada odlučio bezbroj puta, rekavši svaki put da OHR navodno ima pravo nametati zakone, uključujući i krivični zakon. Međutim, sud mjesecima namjerno neće da odluči, što upućuje na ozbiljnu sumnju da je i do njega stigao glas koji mu je rekao: nemoj odlučivati, sačekaj novog visokog predstavnika", piše Blagojević.

Kao indikativan navodi i podatak da je iz budžeta entiteta RS u 2025. godini s računa predsjednika entiteta isplaćeno 60.637.736 KM, koje je glavna revizorica Glavne službe za reviziju javnog sektora entiteta RS u izvještaju nazvala "ostalim nespomenutim rashodima" – uz pozitivnu ocjenu, bez navođenja na čijim su računima završila ta sredstva.

"Ustavni sud BiH čeka da novi visoki predstavnik poništi Schmidtovo krivično djelo, nakon čega će formalno reći da je time otpao osnov za njegovo odlučivanje. I time će svi vuci biti siti, a narod – ovce – na broju", zaključuje Blagojević.

Izvor: rtvbn.com