Čelnici Rumunjske i Moldavije očito gaje veliku međusobnu naklonost. Početkom svibnja moldavska predsjednica Maia Sandu i njezin rumunjski kolega Nicușor Dan objavili su na svojim Facebook stranicama zajedničku fotografiju: sjede nasmijani, jedan pokraj drugoga, u rumunjskom vojnom zrakoplovu. „Zajedno s predsjednikom Nicușorom Danom na putu prema glavnom gradu Armenije, gdje će se održati sastanak Europske političke zajednice”, napisala je Maia Sandu.

Bio je to prvi put da su čelnici Republike Moldavije i Rumunjske zajedno putovali na međunarodni sastanak i da su pri dolasku u zračnu luku protokolarno dočekani kao dvojac. Ta gesta vjerojatno nije bila slučajna: jasna je poruka za sve važnije pitanje mogućeg (ponovnog) ujedinjenja Republike Moldavije i Rumunjske, piše Deutsche Welle.

Prvi put su u obje zemlje istodobno na vlasti čelnici koji pozitivno gledaju na ujedinjenje. Tome su se protivili svi prethodni moldavski predsjednici, a u Rumunjskoj je pak samo Traian Băsescu (predsjednik od 2004. do 2014.) bio uporan zagovornik „unionizma”.

„Rumunjska je spremna”

Sadašnja moldavska predsjednica Maia Sandu poznata je zagovornica ujedinjenja, ali ipak izbjegava tu temu. Tek se posljednjih mjeseci u više intervjua za strane medije otvoreno izjasnila za ujedinjenje. U siječnju 2026. rekla je BBC‑ju da bi osobno glasala za na referendumu o ujedinjenju – što je neke moldavske oporbene političare navelo na traženje njezine ostavke zbog „veleizdaje”. Unatoč tome, ona se krajem travnja ponovno za to založila u razgovoru s novinarima Le Mondea.

Rumunjski predsjednik Nicușor Dan otvoreno podupire tu ideju i izjavljuje: „Rumunjska je spremna.” Ujedno je prvi rumunjski predsjednik koji ne zauzima paternalistički stav prema bitno siromašnijoj „braći i sestrama na sjeveroistoku”, nego susjednu zemlju i njezine građane tretira ravnopravno. To u Republici Moldovi nailazi na dobar odjek.

Uz to, Maia Sandu i Nicușor Dan ranije su bili aktivisti protiv korupcije i borili se protiv samovolje i zloupotrebe vlasti. Maia Sandu je, kao i mnogi njezini sunarodnjaci, i državljanka Rumunjske. Kao predsjednica podržala je Nicușora Dana na rumunjskim predsjedničkim izborima u svibnju 2025. i glasala za njega.

Igračka velikih sila

To može djelovati neobično – predsjednica jedne države koja je istodobno državljanka susjedne zemlje, ondje glasuje i u konačnici zagovara nestanak vlastite države. No to pokazuje koliko su Republika Moldavija i Rumunjska povezane – jezično, povijesno i kulturno.

U obje zemlje službeni je jezik rumunjski. Nekadašnju Kneževinu Moldaviju su 1812. međusobno podijelili tadašnja Rusija i Osmansko Carstvo. Granica – gotovo točno po sredini – bila je rijeka Prut. Ubrzo nakon Prvog svjetskog rata, u prosincu 1918., nova politička elita u dijelu Moldavije koji je bio pod ruskom vlašću odlučila je o ujedinjenju s Rumunjskom, koja je i sama nastala 1859. ujedinjenjem dotadašnjih dviju osmanskih vazalnih kneževina, Moldavije i Vlaške.

Staljin je 1940., u dogovoru s nacističkom Njemačkom, ponovno pripojio teritorij Moldavije istočno od rijeke Prut i od njega, zajedno s uskim pojasom Pridnjestrovlja, stvorio Moldavsku Sovjetsku Republiku. Ona je 1991., još prije službenog raspada Sovjetskog Saveza, stekla neovisnost.

Dugo vremena ni u Moldaviji niti u Rumunjskoj unionističke ideje nisu imale značajniju političku ulogu. Unatoč tome, Rusija od 1991. upozorava na navodno „fašističko ujedinjenje” Moldove i Rumunjske. To je bio i jedan od narativa koji su pridonijeli postupnom odvajanju Pridnjestrovlja od 1990. do 1992. – procesu koji je bio praćen prvim ruskim ratom nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Možda bi ipak bilo bolje...

U Republici Moldovi, prema istraživanju iz ožujka 2026., oko 42 posto građana podržava ujedinjenje, ali još uvijek većina od 47 posto ne želi odustati od svojeg suvereniteta i postati tek siromašna pokrajina susjedne Rumunjske. Ipak, broj onih koji podržavaju ujedinjenje raste, a u Rumunjskoj to zagovara čak oko 72 posto upitanih.

Jedan od razloga veće sklonosti ujedinjenju je napad Rusije na Ukrajinu, koji je osobito u Moldaviji doveo do promjene raspoloženja među onima koji su još gajili iluzije o Rusiji. Osim toga, procjenjuje se da više od trećine od oko 2,4 milijuna stanovnika Moldove ima i rumunjsko državljanstvo. Rumunjska je uvjerljivo najvažniji trgovinski partner Moldavije te joj je pomogla da se oslobodi ovisnosti o ruskoj energiji i poveže s europskim energetskim mrežama, piše Deutsche Welle.

Savezi pisaca Rumunjske i Republike Moldavije početkom svibnja poručili su u zajedničkoj izjavi: „Vrijeme je da se s deklaracija prijeđe na konkretne korake.” Ipak, potrajat će do ostvarenja tog cilja. U ustavima obje države postoje visoke prepreke za ujedinjenje, a Moldavija se i u tom dokumentu obvezala na vojnu neutralnost. Ali najveća je nepoznanica što bi bilo s Pridnjestrovljem, područjem koje i danas kontroliraju proruski separatisti.

„To je sasvim njihova stvar”

Unatoč svemu, tema ujedinjenja dobiva zamah. Tako su, primjerice, moldavski birači važan čimbenik na izborima u Rumunjskoj i pridonijeli su pobjedi Nicușora Dana 2025. – protiv krajnje desnog kandidata Georgea Simiona, predsjednika stranke koja se, paradoksalno, zove Savez za ujedinjenje Rumunja. Time Sandu i Dan imaju važnu ulogu u tome da temu ujedinjenja ne prepuste rumunjskoj krajnjoj desnici.

U Republici Moldovi Maia Sandu se zbog zagovaranja ujedinjenja suočila s optužbama za izdaju od proruski orijentiranih stranaka. Postoje i neovisni kritički glasovi koji smatraju da nije primjereno da predsjednica, usred odmaklih pregovora o pristupanju EU‑u, zagovara ujedinjenje s Rumunjskom.

No visoka predstavnica EU‑a za vanjsku politiku Kaja Kallas u tome ne vidi problem. Na to je pitanje nedavno odgovorila da o eventualnom ujedinjenju mogu odlučiti isključivo građani Republike Moldavije i Rumunjske – nitko drugi.