Rusija se suočava sa sve snažnijim unutarnjim pritiskom zbog neuspjeha na bojištu u Ukrajini i ekonomskih teškoća, rekao je 16. maja za Kyiv Independent Kaupo Rosin, šef estonske Vanjske obavještajne službe.

“Vrijeme ne radi u korist Putina”, rekao je Rosin.

Više od četiri godine nakon početka ruske invazije punog opsega, Kremlj se suočava s rastućim nezadovoljstvom javnosti zbog nepopularnog stezanja kontrole nad internetom, povećanja poreza i uporne inflacije.

Napredovanje ruskih snaga također je izgubilo zamah, dok ukrajinski napadi dalekometnim dronovima postaju sve učinkovitiji; posljednji su tokom vikenda pogodili i područje Moskve.

“Rusija na bojištu ne bilježi stvarne uspjehe, unatoč iznimno visokoj cijeni koju plaća”, rekao je obavještajni čelnik NATO-ove članice od 1,3 miliona stanovnika koja dijeli granicu s Rusijom.

Estonci Rusiju proučavaju egzistencijalno, gotovo opsesivno, još od raspada Sovjetskog Saveza. Za njih to nije apstraktna geopolitička tema nego pitanje nacionalnog opstanka. Zbog toga njihove obavještajne službe imaju gotovo kultni status u Europi. Njihovi godišnj javni izvještaji o ruskim operacijama, infiltraciji, propagandi i špijunaži često se smatraju među najboljim otvorenim analizama u NATO-u. Vrlo su direktni, bez diplomatskog umotavanja. Nije slučajno da je NATO Cooperative Cyber Defence Centre of Excellence smješten upravo u Tallinnu, glavnom gradu Estonije.

“Vidimo da se gospodarski i financijski problemi zapravo gomilaju, unatoč trenutno visokim cijenama nafte”, kaže.

Rosin je, međutim, upozorio da situacija još nije toliko teška da bi Putin odustao od svojih zahtjeva u Ukrajini i pristao na pravedno rješenje.

“No vidjet ćemo što donosi druga polovica godine. Putinu neće biti lakše”, rekao je za Kyiv Independent, dodavši da se Zapad i Ukrajina kreću “dobrim smjerom”.

Kremlj je nedavno signalizirao interes za oživljavanje mirovnih pregovora uz američko posredovanje, premda je mjesecima umanjivao važnost takvih napora.

Pregovori su u praksi zapeli jer Moskva i dalje zahtijeva da joj Ukrajina prepusti cijeli Donbas — što je za Kijev potpuno neprihvatljivo.

Rosin kaže da ne vjeruje kako je Rusija trenutno iskreno zainteresirana za mirovne pregovore. Ne smatra ni da bi ukrajinsko odricanje od Donbasa dovelo do trajnog rješenja.

“Rusija bi vjerovatno tada došla s novim zahtjevima i ponovno vratila pregovore na početak”, rekao je. “Ne bih upao u tu zamku.”

Prema Rosinu, Putinov krajnji cilj ostaje zauzimanje Ukrajine i uništenje europske sigurnosne arhitekture.

Rosin također ne vidi značajnu promjenu u odnosu na to kako Kremlj gleda prema Sjedinjenim Državama, unatoč prividnom zatopljenju odnosa nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću prošle godine.

“Rusi vjeruju da mogu nadmudriti Zapad”, rekao je estonski obavještajni šef. “Strateški gledano, glavni neprijatelj Rusije i dalje su Sjedinjene Države.”

Nemaju snage za napad na Baltik

Rat u Ukrajini pojačao je i strahove da bi se ruska agresija mogla preliti na baltičku regiju.

Te su bojazni dodatno pojačane raskolom između SAD-a i europskih saveznika u NATO-u. Podsjećamo da je Trump čak zaprijetio i izlaskom iz Saveza zbog trzavica koje je proizveo rat s Iranom.

Prema Rosinu, ruska je vojska trenutno u potpunosti zaokupljena Ukrajinom i nema dovoljno raspoloživih snaga za napad na Estoniju.

Istodobno, šef estonske obavještajne službe upozorava da Zapad sebi ne smije dopustiti samozadovoljstvo pred ruskom prijetnjom.

“Mislim da nemamo luksuz vjerovati kako pred sobom imamo još mnogo godina”, rekao je Rosin. “Svoj posao moramo obaviti sada.”