Njemački kancelar Friedrich Merz pokrenuo je novu inicijativu za ubrzavanje evropske integracije Ukraine, predlažući model u kojem bi Ukrajina dobila djelimični, tzv. „pridruženi” status unutar Evropske unije, piše portal Odgovor. 

Prema prijedlogu njemačke vlade, ratom pogođena Ukrajina prvo bi postala "pridružena članica", što bi joj omogućilo učešće u radu evropskih institucija i sastancima lidera EU, ali bez prava glasa.

"Nemamo vremena za nova odgađanja", napisao je Merz u pismu upućenom Antóniu Costi, Ursuli von der Leyen i kiparskom predsjedniku Nikos Christodoulides.

Pridruženo članstvo

„Vrijeme je da hrabro nastavimo evropsku integraciju Ukrajine kroz inovativna rješenja kao neposredne korake naprijed”, poručio je njemački kancelar.

Merz je ideju prethodno razmatrao i s ukrajinskim predsjednikom i evropskim liderima na neformalnom samitu na Kipru u aprilu. Naglasio je da cilj nije stvaranje „članstva lakše kategorije”, već konkretan korak ka punopravnom članstvu.

Prema prijedlogu, Ukrajina bi dobila pravo na evropskog komesara bez portfelja i bez prava glasa, pridružene zastupnike u Evropskom parlamentu bez prava glasanja, kao i mogućnost obraćanja na važnim sastancima EU. Paralelno bi nastavila reforme u oblastima poput vladavine prava i zaštite manjina kako bi ostvarila puno članstvo.

Istovremeno, punopravno članstvo ostaje krajnji cilj, a Merz poziva na hitno otvaranje svih pregovaračkih klastera „bez odlaganja”. Međutim, upozorava da Ukrajina neće moći brzo završiti proces pristupanja zbog „brojnih prepreka” i složenih ratifikacija u državama članicama.

Novi okvir i za Zapadni Balkan

Njemačka inicijativa također pokušava oživjeti usporenu raspravu o proširenju EU, koja obuhvata: Moldoviju i države Zapadnog Balkana.

Prema njemačkom planu, države ne bi dobile status pridruženih članica, već niži status posmatrača u institucijama EU.

"Možemo zamisliti redovne zajedničke sjednice Evropske komisije ili Evropskog parlamenta s predstavnicima država Zapadnog Balkana“, rekao je jedan njemački zvaničnik.

Države bi također dobile veći pristup evropskim programima i dijelovima jedinstvenog tržišta kroz proces postepene integracije.

Politički kontekst

U svojoj analizi na društvenoj mreži X, Adnan Ćerimagić, viši analitičar u Evropskoj inicijativi za stabilnosti (ESI) je napisao da Merz je u pismu upućenom liderima institucija EU u Briselu poručio da proces proširenja Evropske unije „traje predugo“ i da to „stvara frustracije“.

Zbog toga, kako navodi, potrebna je „nova dinamika“ i za Ukraine, kao i za Zapadni Balkan i Moldaviju

Navodi kako Status za Zapadni Balkan uključuje: Zajedničke sjednice Evropske komisije ili Evropskog parlamenta s predstavnicima država regiona o pitanjima koja se direktno tiču Zapadnog Balkana.

"Privilegovan pristup jedinstvenom tržištu kroz postepenu integraciju i 'gradivne blokove' koji bi omogućili kasnije puno usklađivanje s EU politikama. Pojačanu institucionalnu integraciju u zavisnosti od 'suštinskog napretka u reformama'", piše on.

Navodi kako Merz predlaže da se ove ideje razmotre u Evropskom vijeću, da se postigne dogovor u skorom roku i da se formira posebna radna grupa koja bi razradila detalje.

"Prema njegovoj ocjeni, prijedlog će vjerovatno izazvati brojne reakcije u Briselu i državama članicama EU, kao i u zemljama kandidatima. Također priznaje da Ukrajina vjerovatno neće dobiti ono što očekuje, te da će se otvoriti pitanja političke, tehničke i pravne izvodljivosti ovog modela", zaključuje Ćerimagić.

Sve dolazi samo nekoliko sedmica prije samita o Zapadnom Balkanu koji će početkom juna biti održan u Crnoj Gori, piše portal Odgovor.