Iranski predsjednik parlamenta Mohammed Ghalibaf sedmicama je insistirao da bi otključavanje pristupa novcu njegove zemlje trebalo biti mjera izgradnje povjerenja, ako ne i preduvjet, za razgovore sa SAD-om, piše Middle East Eye.

Čini se da je to pitanje sada na stolu tokom ove najnovije i naizgled najintenzivnije runde diplomatskih pregovora do sada, usmjerene prema dugoročnom završetku rata, ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza i smanjenju iranskih nuklearnih sposobnosti.

Izvještaji od početka ove sedmice sugeriraju da bi SAD mogle osloboditi do 25 posto zamrznutih iranskih sredstava širom svijeta ako Iran preda 400 kilograma obogaćenog uranija i zatvori svoja nuklearna postrojenja.

Ono što sigurno znamo jest da su i Ghalibaf i šef iranske centralne banke u ponedjeljak otputovali u Katar kako bi razgovarali o oslobađanju oko 6 milijardi dolara koji su u toj zaljevskoj državi zadržani od septembra 2023., što bi moglo signalizirati potencijalni napredak.

Prije mjesec dana, Bijela kuća je negirala da je takav potez moguć. No, dok predsjednik Donald Trump nastoji postepeno završavati zajednički rat s Izraelom protiv Irana usred vrtoglavog rasta cijena benzina u SAD-u i pada podrške javnog mnijenja, kao i pritiska arapskih partnera iz Perzijskog zaljeva, stvarnost se promijenila.

Zakon o sankcijama Iranu iz 1996. proširio je sankcije na one koji posluju s Teheranom i zabranio mu nabavu nuklearnog oružja. Od 2005. nadalje, niz američkih sankcija uveden je pojedincima i kompanijama za koje se tvrdi da su povezani s terorističkim aktivnostima.

Američke sankcije ne samo da sprječavaju svakoga ko živi u SAD-u ili je američki državljanin da posluje u Iranu, već i Iranu uskraćuju pristup globalnom bankarskom sistemu kojim dominiraju SAD, a koji se uglavnom temelji na dolarima i koristi američke mehanizme transfera poput Swifta. 

Prethodno odmrzavanje

Nije bilo opipljivog predaha sve do historijskog potpisivanja iranskog nuklearnog sporazuma 2015. godine, pod predsjednikom Barackom Obamom.

Iran je uspio povratiti oko 50 milijardi dolara svojih zamrznutih sredstava uklanjanjem određenih američkih pravnih prepreka, a sljedeće godine primio je i isplatu od 1,7 milijardi dolara za pravni spor koji je pokrenuo pred Međunarodnim sudom pravde zbog novca koji je Washington dugovao iranskoj vladi mnogo prije revolucije.

Ta se imovina uglavnom nalazila u Kini i Indiji, a dio u Turskoj i SAD-u. 

U Južnoj Koreji zadržan je fond od 6 milijardi dolara, koji je potjecao od prodaje iranske nafte.

Godine 2023., kao dio razmjene zatvorenika koju je organizovao predsjednik Joe Biden, Washington je pustio pet Iranaca u zamjenu za pet Amerikanaca koje je oslobodio Teheran. Sporazum je uključivao iranski pristup tom fondu od 6 milijardi dolara, koji je krajem rujna 2023. prebačen u Katar.

Otprilike dvije sedmice kasnije, nakon napada Hamasa na južni Izrael, Katar je obustavio isplatu sredstava zbog neizvjesnosti oko toga kako će ih Iran koristiti, s obzirom na to da su njegovi saveznici Hamas i Hezbollah bili u ratu s Izraelom.

Sada bi taj fond mogao ponovno biti dostupan u okviru potencijalnog novog sporazuma s drugom Trumpovom administracijom.

Kevin Donegan, umirovljeni viceadmiral američke mornarice, rekao je da se novac neće koristiti u humanitarne svrhe ili za poslijeratnu obnovu.

„Nisam budala - novac od ublažavanja sankcija ili bilo kakvog ublažavanja odmrznutih sredstava ići će IRGC-u“, rekao je panelu. 

Postoje neki razlozi za drugačije mišljenje, s obzirom na stanje iranske ekonomije.

U martu, otprilike dvije sedmice nakon početka američko-izraelskog napada, Teheran je zahtijevao odštetu za strukturna i ekonomska razaranja kao dio bilo kakvog sporazuma kojim se okončavaju neprijateljstva.

Ponovio je te zahtjeve u svom mirovnom prijedlogu poslanom Bijeloj kući prošle sedmice, na kojem se temelje trenutni razgovori, piše Middle East Eye.