Posljednja izjava predsjednice srbijanske Skupštine Ane Brnabić (SNS) ponovo je potaknula poređenja Hrvatske i Srbije. Brnabić je, naime, poručila studentima koji protestuju protiv vlasti da, ako im se ne sviđa Srbija, mogu otići u Hrvatsku jer su im tamo "otvorena vrata", piše Index.hr.

Komentarišući skup koji je u Beogradu održan na poziv studenata u blokadi, Brnabić je rekla da "blokaderi" najveću podršku imaju iz Zagreba i dodala da je Hrvatska jasno deklarisala svoj strateški interes. Taj je, prema njenom mišljenju, da predsjednik Aleksandar Vučić ne bude na čelu Srbije.

"To je zato što je Srbija pod Vučićem prvi put u istoriji prestigla Hrvatsku u BDP-u, kao i po broju izgrađenih autoputeva i brzih saobraćajnica. Mi imamo brze pruge, oni nemaju. Sada su se najviše uplašili i ovih supersoničnih (...) balističkih raketa. Dakle, njihov strateški interes je pomoći kome god treba u Srbiji kako bi se srušio Vučić", naglasila je Brnabić.

No koliko su tvrdnje o tome da je Srbija prestigla Hrvatsku utemeljene u podacima i kako dvije države danas zaista stoje po ključnim pokazateljima? Uporedili smo ekonomiju, plate, cijene, kvalitet života i druge relevantne pokazatelje ovih dviju zemalja.

Stanovništvo

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je imala 3.866.233 stanovnika. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, procijenjeni broj stanovnika u Republici Srbiji u 2024. godini iznosio je 6.586.476.

Stopa fertiliteta, odnosno prosječan broj djece koje žena rodi tokom života, u Srbiji je prema podacima Ujedinjenih nacija iznosila oko 1,50, dok je u Hrvatskoj bila oko 1,47. Za jednostavnu obnovu stanovništva potrebno je oko 2,1 dijete po ženi, što znači da su obje države i dalje znatno ispod nivoa potrebnog za dugoročno održavanje broja stanovnika.

Prema procjenama stranice Worldometers za 2026., očekivani životni vijek u Hrvatskoj iznosi 79,09 godina, dok je u Srbiji 77,33 godine.

Ekonomija

Prema podacima Hrvatske narodne banke za 2025. godinu, ukupni bruto domaći proizvod Hrvatske iznosio je 92,97 milijardi eura, uz ostvareni realni rast od 3,4 posto. Istovremeno, podaci Narodne banke Srbije pokazuju da je srbijanski BDP u 2025. godini iznosio 88,67 milijardi eura, uz realni ekonomski rast od 2,0 posto. Iznosi su iskazani u tekućim cijenama, prema službenim podacima centralnih banaka.

MMF u svojim dugoročnijim projekcijama očekuje da će Srbija u narednim godinama imati nešto brži ekonomski rast od Hrvatske. Prema projekcijama za 2030., realni rast BDP-a Srbije trebao bi iznositi 3,5 posto, dok se za Hrvatsku očekuje rast od 2,5 posto.

Prvi pokazatelj koji se najčešće koristi u poređenjima država je BDP po stanovniku. Hrvatski BDP po stanovniku u 2025. godini iznosio je 24.149 eura. S druge strane, on u Srbiji iznosi 13.355 eura.

Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda za 2025., BDP po stanovniku prema kupovnoj moći (PPP) u Hrvatskoj iznosi 51,59 hiljada međunarodnih dolara, dok je u Srbiji 32,72 hiljade. PPP pokušava pokazati koliko stanovnici pojedine države realno mogu kupiti za svoj novac, uzimajući u obzir razlike u cijenama roba i usluga.

Prema podacima nacionalnih statističkih ureda, godišnja stopa inflacije u aprilu 2026., mjerena indeksom potrošačkih cijena (CPI), iznosila je 5,8 posto u Hrvatskoj te oko 3,3 posto u Srbiji.

Struktura ekonomije

Prema podacima Svjetske banke, industrija i građevinski sektor u Hrvatskoj su u 2024. činili oko 19,2 posto ukupnog BDP-a. U Srbiji taj udio iznosi oko 23,1 posto, što je osjetno više i pokazuje da se srbijanska ekonomija više oslanja na proizvodnju i industriju.

Podaci Svjetske banke za 2024. potvrđuju da prilivi iz inostranstva čine čak 7,2% BDP-a Hrvatske te 6,4% Srbije, što obje zemlje svrstava u evropski vrh po zavisnosti o inostranim prilivima. Taj iznos, osim klasične dijaspore, sve više obuhvata i radnike na daljinu te one koji svakodnevno putuju na posao preko granice.

Srbija je 2024. bila nešto više izvozno i trgovinski orijentisana od Hrvatske. Ukupna trgovinska razmjena robe i usluga iznosila je oko 58 posto BDP-a Srbije i 55 posto hrvatskog BDP-a, dok je izvoz robe i usluga činio 53,6 posto srbijanskog te 50,1 posto hrvatskog BDP-a.

Što se tiče nivoa zaduženosti ekonomije, prema podacima MMF-a za 2025., Srbija ima niži opšti dug države od 42,4 posto BDP-a, dok je hrvatski dug na 55,9 posto. Iako Srbija nominalno stoji bolje, obje su zemlje unutar sigurnih granica od 60 posto.

Plate

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u Hrvatskoj iznosila je za mart ove godine 1.555 eura. Medijalna neto plata za mart iznosila je 1.317 eura, što znači da je polovina zaposlenih imala manje, a polovina više od tog iznosa.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, prosječna neto plata u maju 2025. iznosila je 121.650 dinara, odnosno oko 1.040 eura. Medijalna neto plata u Srbiji iznosila je 92.753 dinara, odnosno oko 790 eura.

Prema procjenama Svjetske banke, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj u 2025. godini iznosila je 5,0% ukupne radne snage, dok je u Srbiji ona iznosila 7,1%.

Cijene

Cijene goriva u Hrvatskoj i Srbiji trenutno su vrlo slične. Prema posljednjim dostupnim evropskim podacima, litra benzina u Hrvatskoj košta oko 1,695 eura, a dizela 1,842 eura. U Srbiji litra benzina iznosi 1,622 eura, a dizela 1,893 eura, prema podacima Cargopedije.

Prema podacima Numbea, cijene u restoranima u Zagrebu i Beogradu uglavnom su slične, uz manje razlike zavisno o kategoriji. Prosječan obrok u jeftinijem restoranu u Zagrebu košta oko 12 eura, a u Beogradu oko 11,8 eura, dok je večera za dvoje u restoranu srednje kategorije u Zagrebu skuplja i iznosi oko 60 eura, u poređenju s oko 50 eura u Beogradu.

Dio osnovnih namirnica skuplji je u Zagrebu nego u Beogradu. Primjerice, hljeb od 500 grama u Zagrebu košta oko 1,5 eura, a u Beogradu oko 0,9 eura, što je razlika od 66,8 posto. Kilogram pilećeg filea u Zagrebu je oko 10,2 eura, u poređenju s oko 6,3 eura u Beogradu, što iznosi 62,1 posto.

Autoputevi

Poseban naglasak u svom istupu Ana Brnabić stavila je na putnu infrastrukturu, tvrdeći da je Srbija pod Vučićem "prvi put u istoriji prestigla Hrvatsku". Međutim, službene brojke javnih preduzeća obiju država tu tvrdnju direktno demantuju.

Podaci preduzeća Hrvatske autoceste, Bina-Istre i Autoceste Zagreb-Macelj pokazuju da Hrvatska trenutno ima izgrađenu i potpuno operativnu mrežu od 1313 kilometara autoputeva u punom profilu.

Službene brojke javnih preduzeća Putevi Srbije i Koridori Srbije pokazuju da ta zemlja trenutno raspolaže s oko 940 do 950 kilometara funkcionalnih autoputeva u punom profilu.

Kvalitet života

Prema posljednjem Izvještaju Ujedinjenih nacija o ljudskom razvoju (HDI), Hrvatska je ispred Srbije po kvalitetu života. Hrvatska se nalazi na 41. mjestu s HDI indeksom od oko 0,889, dok Srbija ima oko 0,833 i zauzima 62. mjesto.

Prema posljednjem World Happiness Reportu, Srbija je bolje rangirana od Hrvatske po nivou zadovoljstva životom. Hrvatska se našla na 70., Srbija je na 30. mjestu.

Kada je riječ o percepciji korupcije, Hrvatska stoji dosta bolje. Prema indeksu Transparency Internationala, Hrvatska je na 63. mjestu s 47 bodova. Srbija je na 116. mjestu i po prvi put je lošija od BiH.

Prema Global Peace Indexu za 2025., Hrvatska je među najsigurnijim državama svijeta te se nalazi na 19. mjestu, između Australije i Njemačke. Srbija je pritom na 58. mjestu, između Zambije i Moldavije.

Snaga vojske

Prema budžetu za 2026., Hrvatska će za odbranu izdvojiti oko 1,6 milijardi eura, dok će srbijanski vojni budžet iznositi oko 2,36 milijardi eura. Srbija tako trenutno izdvaja više za odbranu od Hrvatske, uz nastavak snažnog ulaganja u modernizaciju vojske i nabavku novog naoružanja.

Prema podacima Global Firepowera za 2025., Srbija je na 63., a Hrvatska na 74. mjestu. Srbija prema većini vojnih pokazatelja raspolaže većim kapacitetima od Hrvatske. Srbija ima 2.574.406 vojno sposobnih stanovnika, dok ih Hrvatska ima 1.564.594. Srbija ima i veći broj aktivnog vojnog osoblja, 22.500 aktivnih pripadnika, dok ih Hrvatska ima 14.325.

Srbija raspolaže i većim brojem vojnih aviona, ukupno 115, dok ih Hrvatska ima 67. Hrvatska pritom ima blagu prednost u broju borbenih aviona, 12 naspram 11 srbijanskih.

Institucionalni okvir

Hrvatska je članica EU, eurozone i Schengena, što joj daje institucionalnu stabilnost, eliminaciju valutnog rizika i slobodan protok roba i ljudi.

Srbija balansira između statusa kandidata za EU i bliskih ekonomsko-političkih veza s Kinom i Rusijom, što joj omogućuje brže sklapanje nekih investicionih ugovora mimo strogih pravila javne nabavke EU, ali dugoročno stvara politički rizik.