Banjalučko okružno javno i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zaprimili su prijave za govor mržnje protiv Srđana Amidžića, državnog ministra finansija, potvrđeno je za Detektor.

Ista potvrda ranije je stigla od Federalnog tužilaštva, pa se sada prijave protiv ministra Amidžića za jezik mržnje, nakon izrečenih uvreda na račun Zijada Krnjića, nalaze u tri pravosudne institucije. Za Detektor pravnici analiziraju procedure postupanja u takvim slučajevima.

Krivični zakon BiH

Josip Aničić, bivši tužilac Tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona, navodi da bi u ovom slučaju trebalo postupati Tužilaštvo BiH, s obzirom da je riječ o prijavi protiv visokog dužnosnika.

Krivični zakon BiH propisuje da će se za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti počinilac krivičnog djela koji je dužnosnik ili odgovorno lice ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine.

- Mjesto izvršenja krivičnog djela jeste ono mjesto gdje je počinitelj radio ili gdje je nastupila posljedica. Kod krivičnih djela izazivanja narodnosne, rasne i vjerske mržnje, tu ne možemo reći u smislu da je oštećen N.N. – za postojanje posljedica toga djela – dovoljno je da se to izgovori. Prema mjestu gdje je šteta nastupila, to bi bili oštećeni u cijeloj BiH - kaže Aničić za Detektor.

Iako u kantonalnim i entitetskim zakonima postoje odredbe koje tretiraju ovo krivično djelo, s obzirom na to da se u ovom slučaju ne mogu sva tužilaštva proglasiti nenadležnim, najlogičnije je, zaključuje Aničić, da slučaj preuzme Tužilaštvo BiH.

Problem vidi u činjenici da ne postoji tijelo koje koordinira između ovih institucija:

- S obzirom na to da Federalno tužilaštvo nema prvostepenu nadležnost, ono ne može provoditi istrage nego to mogu kantonalna tužilaštva. U slučajevima kada Tužilaštvo BiH, naprimjer, "spusti" predmet na neko kantonalno tužilaštvo, ono ga ne može vratiti Tužilaštvu BiH. Čak i ako ga vrati, nema ko odlučivati ko je nadležan. Iako postoje te neke komisije, to nije u praksi izvodivo. U svakom slučaju, neko mora biti nadležan.

Podignute optužnice

Tokom rada u tužilaštvu imao je, kaže, više slučajeva u vezi sa ovim krivičnim djelom, ali  su samo u rijetkim slučajevima podignute optužnice.

- Prošlo je tako što su se ljudi malo prestrašili pa priznali - navodi Aničić.

Advokatica Senka Nožica za Detektor pojašnjava da će se nadležnom smatrati ona institucija koja bude postupala po prijavi.

- U slučaju prijava u više tužilaštava, onda onaj ko brani prijavljenog upozorava na to. Ne postoji centralno mjesto na kojem se drže svi podaci o prijavljenima, nema takve vrste saradnje među tim institucijama. Dakle, onaj ko je nadležan radit će, a onaj ko nije – proglasit će se nenadležnim. Scenarij u kojem će postupati sva tri tužilaštva po istoj prijavi protiv iste osobe nije moguć. Neko će se morati proglasiti nenadležnim da bi drugi radio - kaže.

Bivši sudija Suda BiH Branko Perić smatra da bi se ovaj postupak trebao voditi u Tužilaštvu BiH, s obzirom na to da je ministar Srđan Amidžić uposlenik državne institucije:

- U tom svojstvu je i istupao. Sa pozicije ministra je počinio to djelo izazivanja nacionalne mržnje i netrpeljivosti, što postoji u svim krivičnim zakonima - kaže Perić za Detektor.

On je mišljenja da bi Federalno prijavu trebalo proslijediti nadležnom tužilaštvu.

- Oni se ne mogu formalnopravno proglasiti nenadležnim, dužni su da dostave nadležnoj instituciji. Sud se može oglašavati nenadležnim jer je to podložno preispitivanju višeg suda, a tužilaštva mogu, ali ne bi trebali da donose formalne odluke o nenadležnosti - kaže Perić.

Teško je procijeniti da li će i kako reagovati pravosudne institucije, kaže za Detektor banjalučka analitičarka Tanja Topić, koja je i sama bila izložena govoru mržnje, kada ju je targetirao bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Izostanak reakcije

- Na nivou države smo ranije imali čak i neke napade na ustavni poredak čiji su akteri bili visokopozicionirani političari, pa se to zatvorilo i slučaj je stavljen u prašnjavu ladicu. Vrlo selektivno se pristupa tim slučajevima i ne vjerujem da bi se nešto moglo pokrenuti. Teško je reći da li će pravosudne institucije reagovati, pokrenuti s mrtve tačke, posebno jer se nalazimo u izbornoj godini a tad se "naši" ne diraju - kaže Topić.

Ona upozorava da, iako nema previše slučajeva govora mržnje, uočava korištenje klevete koja je, na njeno iznenađenje, procesuirana, čak i u slučajevima onih koji imaju političku moć.

U slučaju istupa ministra Amidžića, smatra neprihvatljivim izostanak reakcije javnosti u Republici Srpskoj, osim malog broja medija:

- Ali nismo mogli vidjeti ni neku reakciju od nevladinih organizacija kojima je cilj da reaguju na svaku naznaku govora mržnje. Mislim da su se svi povukli pred tim pragmatizmom, zapravo odvagivali su šta je važnije, da li je granični prelaz otvoren, pa je pod značajem tog događaja zanemaren strašan govor mržnje koji je došao iz usta državnog ministra - kaže Topić.

Amidžić je nazvao Krnjića, eksperta Federacije u Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje, muslimanom koji mrzi.

- U Federaciji živi veliki broj Bošnjaka, ali i puno muslimana. Zijad Krnjić je musliman koji kažnjava i srpski, bošnjački i hrvatski narod i Srbe doživljava kao Jevreje u Drugom svjetskom ratu. On, da može, vjerovatno bi stavio žute zvijezde na rame, da se razlikujemo od drugih u državi i da se zna da smo građani drugog reda - rekao je Amidžić.

Ranije su iz Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za Detektor potvrdili da neće reagovati na Amidžićeve javne istupe usmjerene protiv Krnjića.

Kodeks državnih službenika u institucijama Bosne i Hercegovine, koji sadrži pravila i principe dobrog ponašanja državnih službenika prema građanima i u međusobnim odnosima državnih službenika, ne odnosi na članove Vijeća ministara BiH.