Bivši visoki predstavnici u Bosni i Hercegovini, Carl Bildt i Wolfgang Petritsch, objavili su zajednički autorski tekst za ugledni njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) pod naslovom "Ukinite visokog predstavnika". U tekstu su detaljno analizirali trenutno stanje u BiH, te otvoreno pozvali na gašenje Ureda visokog predstavnika (OHR), naglašavajući da je ostavka Christiana Schmidta otvorila "puno više od pukog pitanja njegovog nasljednika" i primorala Evropu da se suoči s "neugodnom geopolitičkom realnošću".

U tekstu koji obiluje direktnim i oštrim kritikama na račun dosadašnjeg međunarodnog upravljanja, bivši visoki predstavnici ističu:

"Trideset godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, BiH ostaje zarobljena u političkom međuprostoru. Ona je formalno suverena, ali faktički i dalje pod međunarodnim nadzorom. Institucija visokog predstavnika međunarodne zajednice jeste ad hoc institucija koja je u velikoj mjeri uspješno provela obnovu ratom razorene zemlje. Bez američko-evropskog angažmana, u kojem su, uz Evropsku uniju kao glavnog finansijera, učestvovali i Rusija, Japan te Kanada kroz Vijeće za implementaciju mira, provođenje Dejtonskog sporazuma nakon 1995. godine teško bi bilo moguće."

Međutim, Bildt i Petritsch naglašavaju da je OHR, iako zamišljen kao privremena institucija, s godinama izgubio svoju prvobitnu funkciju i postao kontraproduktivan za domaće političke procese:

"Već dugo ova civilna institucija, koja je tokom godina izgubila i utjecaj i legitimitet, mnogim lokalnim političarima služi podjednako kao neprijateljska slika ili kao spasilački oslonac, oslobađajući ih time obaveze koju demokratska društva imaju da u vlastitoj odgovornosti pronalaze održive političke kompromise."

Zbog toga smatraju da bi automatsko imenovanje Schmidtovog nasljednika bilo pogrešno, te da se međunarodna zajednica mora zapitati "da li takvim potezom zaista podstiče stabilnost i samostalnost ili samo konzervira upravljanu stagnaciju".

Upozoravaju i da se geopolitički kontekst drastično promijenio, pri čemu Rusija već godinama otvoreno opstruiše ulogu visokog predstavnika i djeluje kao "regionalni remetilački faktor". Ipak, posebnu pažnju skreću na novu i zabrinjavajuću promjenu kursa koja dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država:

"Sada se, međutim, i u Washingtonu nazire izrazito transakcijski pristup Balkanu. Nedavna posjeta poslovno vrlo aktivnog Trumpovog sina glavnom gradu bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska mora se posmatrati kao pokušaj uspostavljanja još jednog sumnjivog poslovnog odnosa. Slični procesi već se odvijaju u Srbiji i Albaniji, uz očigledno zanemarivanje evropskih pravila i zakona. U takvim okolnostima nasljednik odlazećeg visokog predstavnika teško bi imao veći legitimitet od svojih prethodnika."

Autori poručuju da "nije spojivo da Bosna i Hercegovina i dalje, bez izgleda na puni suverenitet i vlastitu odgovornost, ostane pod produženim oblikom međunarodnog upravljanja, a istovremeno treba kročiti putem ka Evropskoj uniji". Zbog toga apeluju da je Evropi hitno potreban "strateški novi početak u Bosni i Hercegovini", koji bi se bazirao na dva ključna elementa:

"S jedne strane na korekciji disfunkcionalnog sistema vlasti, a s druge na okončanju međunarodnog posebnog nadzora. Ova reformska agenda pritom mora biti usko povezana s postepenim približavanjem evropskim strukturama. Ne radi se o radikalnom preuređenju dejtonskog sistema, nego o realističnim prilagodbama: odavno su potrebne efikasnije strukture odlučivanja, jasnije nadležnosti i ograničavanje trajnih mogućnosti blokade."

U pogledu tehničkog gašenja OHR-a, Bildt i Petritsch predlažu konkretno rješenje – prebacivanje neriješenih pitanja direktno u proces evropskih integracija:

"Uslovi koje Schmidt i njegovi prethodnici godinama bezuspješno zahtijevaju, poput pitanja državne imovine, mogli bi biti prebačeni u odgovarajuća poglavlja pristupnog ugovora. Time bi se beskonačna rasprava o tome pripada li Bosna i Hercegovina uopće Evropi konačno nedvosmisleno okončala."

Na kraju svog obraćanja u FAZ-u, bivši visoki predstavnici zaključuju da Schmidtov odlazak ne smije biti iskorišten za puko produžavanje statusa quo, već kao historijska prekretnica za potpunu transformaciju zemlje:

"Ugrađena u vjerodostojnu evropsku perspektivu, država Bosna i Hercegovina tako bi postala dio dinamičnog političkog projekta. Bio bi to prijelaz s međunarodnog nadzora na evropsku integraciju. Povlačenje Christiana Schmidta zato predstavlja dugo očekivanu priliku da se međunarodna politika prema Bosni i Hercegovini iz temelja promišlja evropski. Bosni i Hercegovini nije potrebna beskonačno produžena međunarodna uprava. Ono što zemlji treba jeste vjerodostojna evropska budućnost."