Od ranih jutarnjih sati hiljade hadžija okupile su se u dolini Mine, jugoistočno od svetog grada Meke u Saudijskoj Arabiji, kako bi učestvovali u obredu bacanja kamenčića na stubove koji simbolizuju šejtana.

Riječ je o obredu koji podsjeća na čin poslanika Ibrahima, koji je, prema islamskoj tradiciji, kamenovao šejtana na tri mjesta gdje ga je pokušao odvratiti od izvršenja Božije naredbe da žrtvuje svog sina Ismaila. 

Hadžije, odjevene u bijele ihrame, suočavale su se s izuzetno visokim temperaturama tokom višednevnih obreda koji se uglavnom odvijaju na otvorenom. Temperature su u srijedu u Meki i na Mini dostizale 44 stepena Celzijusa.

Saudijske vlasti pojačale su mjere zaštite od vrućina, uključujući velike ventilatore, raspršivače vode, rashlađene podove i kamione za distribuciju pitke vode.

Ove godine hadžu prisustvuje više od 1,7 miliona vjernika, što je nešto više nego 2025. godine.

Uprkos fizičkim naporima, brojni hodočasnici izrazili su zadovoljstvo što su uspjeli obaviti hadž, jedan od pet stubova islama koji je svaki musliman, ukoliko je u mogućnosti, dužan obaviti barem jednom u životu.

- I dalje ne mogu vjerovati da sam završio hadžske obrede - izjavio je za AFP 58-godišnji irački hadžija Adnan Hamad, dok su pored njega stajale njegove kćerke odjevene u bijele abaje.

- Svaki korak bio je vrijedan, uprkos velikim poteškoćama - rekao je.

Marwa Dahchouri iz Egipta opisala je ritual kamenovanja šejtana kao "poseban i jedinstven osjećaj".

- Kao da ste u džennetu ili da ste postali mali dio njega - kazala je.

Dan ranije hadžije su boravile na brežuljku Arefat, gdje je poslanik Muhammed održao svoj oproštajni govor.

Nakon toga noć su proveli pod otvorenim nebom na Muzdelifi, između Arefata i Mine, gdje su prikupljali kamenčiće za ritual kamenovanja.

Po završetku ovog obreda, hadžije se vraćaju u Meku kako bi obavili završni tavaf oko Kabe, centralnog svetog mjesta unutar džamije Mesdžidul-Haram, prema kojem se muslimani okreću tokom molitve.

Posljednji dan hadža ujedno označava početak Kurban-bajrama, praznika koji podsjeća na Ibrahimovu spremnost da žrtvuje sina prije nego što je melek Džibril donio ovna kao zamjensku žrtvu.

Kurban-bajram se obilježava širom muslimanskog svijeta, a tradicionalno ga prati klanje kurbana i podjela mesa onima kojima je pomoć potrebna.