Rat predsjednika Donalda Trumpa s Iranom zasad se ne može nazvati osobito uspješnim. Velik dio američke javnosti očekuje da ni njegov završetak - kad god do njega dođe - neće promijeniti takav dojam.

Ankete provedene posljednjih sedmica pokazuju da su Amerikanci zasićeni sukobom. Rat im se nije sviđao od samog početka, ne vjeruju da će donijeti mnogo pozitivnog, a ne očekuju ni značajnije ustupke — ili barem ne one koji bi opravdali cijenu sukoba.

Ukratko, malo je povjerenja da Trump ima dobar izlaz iz ovog rata, piše CNN.

Ljudi jednostavno žele da rat završi

Vikend povodom Dana sjećanja (Memorial Day) dao je dodatni uvid u takvo raspoloženje. Tada su se pojavili dosad najozbiljniji znakovi mogućeg napretka prema dogovoru o završetku rata. No kako su detalji pregovora procurili u javnost, postalo je jasno da su za mnoge republikance tvrđe linije potpuno neprihvatljivi. Neki od njih čak su upozorili da bi takav sporazum mogao ostaviti Iran jačim nego prije rata.

Ako Iran ostane pri svojim tvrdim stajalištima, nije jasno kakav bi dogovor Trumpu omogućio da sačuva obraz i istovremeno okonča rat prije nego što postane još veći problem za Republikansku stranku. 

Više anketa pokazuje da ljudi jednostavno žele da rat završi.

Anketa Fox Newsa prošle sedmice pokazala je da samo 39 posto registriranih birača želi da američke vojne operacije traju “koliko god bude potrebno za ostvarenje američkih ciljeva”, dok 61 posto smatra da bi operacije trebale imati “ograničeno trajanje”.

Slično tome, anketa New York Timesa i Siena Collegea pokazala je da 52 posto registriranih birača smatra kako bi SAD trebao prekinuti vojne operacije čak i ako ne uspije postići dogovor s Iranom o njegovom nuklearnom programu.

Samo 37 posto ispitanika podržava nastavak vojnih operacija ako dvije zemlje ne postignu sporazum o iranskom nuklearnom programu.

Ta anketa, kao i drugi podaci, pokazuju da Amerikanci nisu osobito optimistični oko mogućnosti prihvatljivog sporazuma. Naprotiv, čini se da će prema svakom eventualnom dogovoru pristupati skeptično.

Anketa Times-Siena pokazala je da samo 22 posto ispitanika vjeruje da će rat biti “vrlo uspješan” u uništavanju iranskog nuklearnog programa — programa za koji je Trumpova administracija još prošlog ljeta tvrdila da je “potpuno uništen”.

Dodatnih 18 posto smatra da će rat biti “donekle uspješan”, dok 50 posto očekuje da neće uspjeti.

Prema anketi Washington Posta i ABC Newsa, 65 posto Amerikanaca “nije baš sigurno” ili “uopće nije sigurno” da bi sporazum o završetku rata spriječio Iran u razvoju nuklearnog oružja, što je Trump više puta postavljao kao crvenu liniju.

Također, gotovo dvije trećine ispitanika u anketi Pew Research Centra izjavilo je da su samo “donekle” sigurni — ili manje od toga — da će administracija ostvariti svoje ciljeve u Iranu.

Čak i ako se postigne sporazum s relativno povoljnim uvjetima za SAD, to ne znači da će Amerikanci smatrati da je rat bio vrijedan troškova.

Prema anketi Times-Siena, registrirani birači u omjeru 55 prema 21 posto smatraju da rat neće biti vrijedan cijene koju je izazvao.

Amerikanci mu više ne vjeruju

Ankete također redovito pokazuju da Amerikanci vjeruju kako će rat imati negativne posljedice na više područja.

Prema anketi Washington Posta i ABC Newsa, ispitanici smatraju:

u omjeru 61 prema 11 posto da je rat povećao rizik od terorizma protiv Amerikanaca
u omjeru 56 prema 12 posto da je doveo u pitanje američke međunarodne odnose
u omjeru 49 prema 21 posto da će se stabilnost na Bliskom istoku pogoršati

Čak i ako Trump uspije nadmašiti očekivanja i postići povoljan dogovor za SAD, suočava se s još jednim ozbiljnim problemom: Amerikanci mu više ne vjeruju po ovom pitanju.

Najnovija CNN-ova anketa pokazuje da samo 20 posto Amerikanaca ima “veliko povjerenje” u Trumpovu sposobnost donošenja dobrih odluka vezanih uz Iran. Gotovo tri puta više njih — 59 posto — ima malo ili nimalo povjerenja.

Trump je već odustao od brojnih ranijih maksimalističkih zahtjeva. Primjerice, nekad je tvrdio da će prihvatiti samo “BEZUVJETNU PREDAJU”. U drugim trenucima govorio je da su njegovi glavni ciljevi potpuno uništenje iranskog nuklearnog programa i sprječavanje Irana da finansira proxy grupe poput Hamasa i Hezbollaha.

Prema najnovijim pregovaračkim prijedlozima, čini se da se ti ciljevi postupno ublažavaju.

Trump je, čini se, na početku napravio dvije ključne greške: nije imao jasan i ostvariv plan za završetak rata, a rat nije dovoljno dobro predstavio američkoj javnosti. Umjesto toga, ljestvicu uspjeha postavio je toliko visoko da će je teško dosegnuti — osim ako ponovo ne pokrene velike vojne operacije i dodatno produži sukob — dok je biračima nakon početka napada poručivao da će sav trud i žrtva biti vrijedni toga.

Amerikanci očito ne dijele to mišljenje. I premda bi politički možda bilo bolje izaći iz sukoba sada nego dopustiti da se dodatno otegne, to bi mogla biti samo najmanje loša opcija.