Piše: Đuro Kozar (Oslobođenje)

Zvuči apsurdno, ali u politici sve je moguće, pa i to da je Ruska Federacija – koja već četiri godine i tri mjeseca vrši agresiju na suverenu Ukrajinu – od 26. do 30. svibnja organizirala Prvi međunarodni forum sigurnosti u Moskvi, na kojem su sudjelovala izaslanstva iz oko 100 zemalja. Rusija se tako, po mnogim mišljenjima, usudila dok ratuje da dijeli lekcije o sigurnosti i poučava kako da se dođe do mira koji odbija u Ukrajini zbog insistiranja na nemogućim uvjetima. Ironija je tim veća kad Rusi tvrde da ih ništa ne sprečava da budu domaćini ovakvog skupa, budući da ne prihvataju ono što zna zapadni svijet (da su agresori), već svoje ratovanje u Ukrajini i dalje opisuju specijalnom vojnom operacijom, čiji je cilj denacifikacija i demilitarizacija te zemlje. Jezikom ruske invazije na Ukrajinu dominira riječ nacisti, što je čudno, s obzirom na to da zemlju vodi predsjednik Volodimir Zelenski, Židov koji je prošle godine potpisao Zakon o borbi protiv antisemitizma.

Ovo pokazuje da se ruski lideri koriste stereotipima kako bi zamaskirali realnost i opravdali invaziju pred ruskim narodom, budeći traume iz Drugog svjetskog rata. Kremlj, ustvari, prikazuje invaziju kao nastavak ruske borbe protiv zla, u ratu poznatom kao Veliki domovinski rat, očigledno računajući na ruski ponos na pobjedu nad nacističkom Njemačkom. Ruska agencija za nadzor komunikacija početkom ožujka 2022. svim medijima u državi zabranila je da o sukobu izvještavaju koristeći se terminima rat, invazija, napad i drugo što odstupa od službenog državnog stajališta.

Forum u Moskvi organiziralo je Vijeće sigurnosti Rusije, ključno savjetodavno tijelo ruskog predsjednika, koje priprema odluke o pitanjima nacionalne sigurnosti i strateških interesa države, čiji je glavni tajnik general Sergej Šojgu. Druge godine agresije, u svibnju 2024, Putin je iznenada, nakon 10 godina mandata, smijenio Šojgua s dužnosti ministra obrane i za novog ministra postavio doktora ekonomskih znanosti Andreja Belousova, prvog potpredsjednika ruske vlade. Šojguu je ova promjena dobro došla, budući da se sklonio s fronta, na kojem je poginulo i osam ruskih generala, ali je javnost u Europi dvojila o tome zašto je Putin prvi put na čelo Ministarstva obrane imenovao civila Belousova. To je objašnjeno prvenstveno zbog potrebe za boljom optimizacijom ruske ratne ekonomije, jer su njihovi vojni izdaci dosegnuli procijenjenih 149 milijardi dolara, što čini više od trećine ukupnog državnog proračuna, odnosno čak između sedam i 10 posto ruskog BDP-a. Rusko ratovanje u Ukrajini stvara ogroman pritisak na njihovo gospodarstvo koje je u potpunosti podređeno ratnim naporima, a to je utjecalo i na pad životnog standarda stanovništva.

Tko se sve okupio na forumu u Moskvi? Nije to teško odgonetnuti, budući da su bili ministri obrane i unutarnjih poslova, te eksperti iz Šangajske inicijative za suradnju, BRIKS-a i ASEAN-a, kao i zvaničnici iz azijskih i afričkih zemalja, te Latinske Amerike. To su, uglavnom, sve saveznici Moskve budući da su, naprimjer, u BRIKS-u i Šangajskoj inicijativi Rusi zajedno sa Kinom i Indijom, a u pomenutoj inicijativi također su Pakistan, Iran, Bjelorusija. Rusija ima odlične odnose i sa savezom ASEAN u kojem su Indonezija, Malezija, Filipini, Singapur, Tajland, Brunei, Vijetnam, Laos, Mijanmar (Burma), Kambodža i Istočni Timor. Ova skupina zemalja protivi se pojedinim aspektima američke politike, prvenstveno zbog protekcionizma, unilateralnih carina i pritiska da se opredijele u geopolitičkom nadmetanju između Washingtona i Pekinga.

Sudionicima foruma obratio se i predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin koji je, ne obazirući se na rat u Ukrajini koji je pokrenula njegova zemlja, naglasio da “međunarodni terorizam, rizik od nekontroliranog širenja nuklearnog oružja, ekstremizam, trgovina drogom i cyber kriminal danas predstavljaju ozbiljnu prijetnju svim državama”. S obzirom na koncept Foruma o sigurnosti i opcije okupljenih, nije se ni očekivalo da će Putin nešto reći o prekidu rata u Ukrajini i uspostavljanju mira, jer mu je očito bilo jednostavnije upozoriti na neke poznate rizike i često ponavljane elemente sigurnosti, uklopivši se tako u opću teorijsku raspravu. Također je istaknuo da je Rusija spremna da surađuje sa svima onima, koji to žele, u novom multipolarnom svijetu, ali teško da će Zapad to prihvatiti kad se zna da je njegova država pod sankcijama Europske unije.

Na forumu je bilo i izaslanstvo Republike Srpske koje su činili predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik i entitetski ministar unutarnjih poslova Željko Budimir, a Dodik je u svom govoru, pored ostalog, podvukao da “Europska unija postaje vojni savez, što je veoma opasno za srpski narod”. Za srpski i druge narode u Republici Srpskoj upravo je Dodik, sa svojom nacionalističkom politikom, najveća opasnost. I na kraju, među sudionicima je, ne zna se po kojem osnovu, primijećen i bivši ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić, kojeg Dodik, i pored suđenja za kazneno djelo, izgleda, želi rehabilitirati.