Španjolska oštra osuda američko-izraelskog rata protiv Irana razbjesnila je Donalda Trumpa i uzdrmala europske saveznike, zbog čega je ovaj mediteranski lider u Financial Timesu zaradio etiketu europskog "mavericka".

Španjolski premijer Pedro Sanchez otvoreno je osudio američko-izraelski rat protiv Irana nazvavši ga "apsurdnim i ilegalnim", te je Washingtonu uskratio pristup španjolskim vojnim bazama za sve operacije povezane s iranskim sukobom.

Madrid je odbio sudjelovati u NATO misiji "otvaranja" Hormuškog tjesnaca, smatrajući taj potez dodatnom eskalacijom rata. Španjolski ministar vanjskih poslova Jose Manuel Albares jasno je poručio: "Za ovu krizu ne postoji vojno rješenje."

Prema izvještajima Eagle Intelligence, Španjolska je nedavno posredovala u tajnim pregovorima između Irana i Saudijske Arabije o sigurnosti u Zaljevu i nesmetanom protoku nafte kroz Hormuški tjesnac, ignorirajući pritom nepredvidivu iransku politiku Washingtona.

Na prošlogodišnjem NATO samitu, Španjolska je odbila Trumpovo inzistiranje da saveznici povećaju izdvajanja za obranu na 5 posto BDP-a, čvrsto braneći svoj stav unatoč prijetnjama iz SAD-a zbog nepridržavanja zahtjevima.

Washington negoduje i zbog produbljivanja veza između Madrida i Pekinga. Američki veleposlanik Benjamin Leon prošlog je tjedna upozorio Španjolsku protiv snažnijeg angažmana s Kinom, no Madrid ostaje pri svome.

Odbacujući kritike, Albares je za FT istaknuo kako se Španjolska odlučno protivi "zakonu džungle", jasno aludirajući na vojne akcije SAD-a i Izraela u Iranu i Gazi, dodajući da je "nemoguće voditi globalnu vanjsku politiku bez dijaloga s Kinom".

ŠPANJOLSKA BAŠTINA PROTIV TRUMPOVE MONROEOVE DOKTRINE

Iritacija Bijele kuće potezima Madrida ukazuje na rastuće geopolitičko rivalstvo, posebno na tlu Latinske Amerike.

Španjolska oštro kritizira Trumpove pokušaje širenja američke hegemonije nad Latinskom Amerikom, koju Madrid smatra dijelom svoje povijesne sfere utjecaja.

Madrid je osudio SAD zbog otmice venecuelanskog predsjednika Nicolasa Madura, izdajući zajedničku izjavu s Brazilom, Čileom, Kolumbijom, Meksikom i Urugvajem.

Ističući protivljenje mogućoj američkoj intervenciji na Kubi, španjolski diplomat je za FT poručio: "Za nas Latinska Amerika nije samo vanjska politika. To su zemlje s kojima imamo bratske veze; mi ih ne vidimo kao strane države."

Lijevo orijentirani časopis Jacobin naglašava ideološke sličnosti između ljevičarskih vlada u Latinskoj Americi koje su na Trumpovoj meti i španjolske Socijalističke radničke partije.

Iz povijesne perspektive, ovaj sukob mnogima djeluje kao novo poglavlje vjekovne borbe između španjolskog i anglosaksonskog svijeta. Iako SAD dominira ekonomskom i vojnom snagom, Španjolska i dijelovi Ibero-Amerike – čiji se ideološki okvir često opisuje kao katoličko-socijalistički – pružaju žestok otpor anglo-američkoj neoliberalnoj hegemoniji.