Rat u Ukrajini i zapadne sankcije gurnuli su Rusiju u snažnu ovisnost o kineskom tržištu, financijama i tehnologiji, dok Peking iz te situacije izvlači značajne gospodarske i geopolitičke koristi.

To se ovih dana može vidjeti i na Ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu, gdje je sudjelovao velik broj kineskih tvrtki, potvrđujući koliko je Rusija postala usmjerena prema azijskom partneru.

Od 'partnerstva bez granica' do odnosa bez ravnopravnosti

Službena retorika i dalje govori o bliskom savezništvu dviju zemalja. Kineski državni mediji redovito ističu zajedničku borbu protiv zapadne dominacije, dok ruski dužnosnici Kinu predstavljaju kao ključnog saveznika u stvaranju novog svjetskog poretka.

Međutim, kako piše njemački Handelsblatt u svojoj analizi, brojni analitičari smatraju da se iza političkih poruka krije odnos u kojem Kina ima sve jaču pregovaračku poziciju.

Rusija je nakon 2022. izgubila velik dio pristupa zapadnim tržištima, tehnologijama i financijskim tokovima, dok Kina može birati koliko će i na koji način koristiti tu rusku ovisnost. Istodobno, Peking pažljivo izbjegava otvorenu vojnu potporu Moskvi kako ne bi dodatno narušio odnose s Europom.

Spor oko plinovoda koji pokazuje tko ima jače karte

Jedan od najjasnijih primjera nove neravnoteže jest projekt plinovoda 'Snaga Sibira 2'.

Za Rusiju je riječ o strateški ključnom projektu koji bi trebao nadoknaditi gubitak europskog tržišta plina. Planirani kapacitet plinovoda iznosi oko 50 milijardi kubičnih metara plina godišnje.

Moskva već godinama pokušava postići konačni dogovor s Pekingom, no kinesko vodstvo ne pokazuje žurbu. Unatoč optimističnim izjavama nakon sastanaka ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga, konkretan sporazum još nije postignut.

Stručnjaci smatraju da Kina koristi svoju pregovaračku prednost kako bi od Rusije dobila što povoljnije uvjete.

Kina zamijenila Zapad u trgovini s Rusijom

Gospodarske veze između dviju zemalja posljednjih su godina dosegnule rekordne razine. Ukupna robna razmjena tijekom 2025. godine iznosila je oko 228 milijardi dolara.

Rusija Kini uglavnom izvozi naftu, plin i druge sirovine, dok zauzvrat uvozi kineske automobile, elektroniku, strojeve i industrijsku opremu.

Time Rusija sve dublje ulazi u kineske opskrbne lance, ali ne kao ravnopravan partner, nego prije svega kao tržište za kinesku robu i izvor jeftinih energenata.

Ruski turisti i potrošači pune kineske gradove

Promjene su vidljive i na ulicama kineskih gradova.

U Šangaju, Pekingu, ali i turističkim središtima poput otoka Hainana, broj ruskih turista naglo je porastao. Kineski trgovci i ugostitelji prilagođavaju ponudu ruskim gostima, a broj izravnih letova između dviju zemalja stalno raste.

Posebno je zanimljiv razvoj situacije na Hainanu, koji se sve više profilira kao jedno od glavnih odredišta za ruske turiste. Prema ruskim podacima, broj dolazaka ruskih državljana ondje je tijekom prvih mjeseci godine porastao za više od 60 posto.

Zbog sankcija i ograničenja putovanja prema Europi, mnogi Rusi sada odmor provode upravo u Kini.

Ruski bogataši ipak ne hrle na kinesko tržište nekretnina

Povremeno se pojavljuju tvrdnje da imućni Rusi masovno kupuju nekretnine u Kini kako bi zaštitili svoju imovinu.

No stvarnost je nešto drukčija. Kineski sustav vlasništva nad nekretninama i dalje je vrlo restriktivan za strane državljane. U mnogim gradovima stranci mogu kupiti samo jednu nekretninu za vlastito stanovanje i to pod strogim uvjetima.

Zbog toga su tržišta poput Tajlanda ili Singapura i dalje privlačnija ruskim investitorima.

Automobilsko tržište postalo kinesko

Jedan od najvećih dobitnika ruske izolacije svakako je kineska automobilska industrija.

Prije rata tržištem su dominirali europski, japanski i korejski proizvođači. Nakon njihova odlaska, kineske marke poput Cheryja, Geelyja i Havala preuzele su vodeće pozicije.

Udio kineskih proizvođača na ruskom tržištu porastao je s približno sedam posto na gotovo 60 posto.

Ipak, Moskva je posljednjih mjeseci počela povećavati namete na kineske automobile kako bi zaštitila domaće proizvođače i ograničila kinesku dominaciju.

Yuan potiskuje dolar i rublju

Najveće promjene događaju se u financijskom sektoru.

Nakon što su brojne ruske banke isključene iz sustava SWIFT, Rusija se sve više oslanja na kineski juan. Danas se više od 70 posto trgovinske razmjene između dviju zemalja obračunava upravo u kineskoj valuti.

Ruske banke šire poslovanje u Kini, a juan je postao važan dio ruskih deviznih rezervi i kreditnih tokova.

Analitičari smatraju da Peking Rusiju koristi kao svojevrsni laboratorij za jačanje međunarodne uloge juana i smanjenje globalne dominacije američkog dolara.

Rusija ostaje vojna sila, ali gospodarski ulazi u kinesku orbitu

Dok ruski političari i dalje govore o strateškom partnerstvu, gospodarski pokazatelji sve jasnije otkrivaju tko ima dominantnu poziciju.

Rat u Ukrajini ubrzao je procese koji su započeli i prije 2022. godine: Rusija se postupno pretvara u ključnog dobavljača sirovina za Kinu, dok istodobno postaje sve ovisnija o kineskim finansijama, tehnologiji i tržištu.

Moskva tako i dalje ostaje jedna od vodećih vojnih sila svijeta, no na gospodarskom planu sve se više kreće u orbiti Pekinga, koji danas u velikoj mjeri određuje pravila igre.