Iran je ponovo izrazio podršku svom libanonskom savezniku Hezbolahu i zatražio povlačenje Izraela iz južnog Libana, naglašavajući komplikacije privremenog sporazuma kojim bi se okončao širi sukob između Sjedinjenih Država i Irana.

Iran je postavio prekid vatre između Izraela i Hezbolaha kao uslov za bilo kakav mirovni sporazum s Washingtonom o rješavanju regionalnog rata, koji je sada u četvrtom mjesecu, i ponovnom pokretanju plovidbe kroz Hormuški moreuz.

Ponovne borbe između Hezbolaha i Izraela izbile su početkom marta, dva dana nakon što su SAD i Izrael napali Iran. Hezbolah je rekao da su njegove akcije bile u znak podrške Teheranu.

"Ovaj će rat završiti tek kada završi i u Libanu", rekao je iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči libanonskoj televizijskoj stanici Al Mayadeen kasno u četvrtak.

"Kraj rata u Libanu mora biti popraćen povlačenjem izraelskih snaga s teritorija koje su okupirali", rekao je. Komentari su uslijedili nakon što je vođa Hezbolaha Naim Kasem odbacio sporazum kojem je posredovao SAD između Izraela i libanonske vlade o zaustavljanju borbi u Libanu. Sporazum ne predviđa izraelsko povlačenje, a Hezbolah nije učestvovao u pregovorima.

Izrael je nastavio s napadima u južnom Libanu i rekao je da se njegove snage neće povući niti zaustaviti operacije u zemlji.

Borbe se nastavljaju uprkos primirjima

Savjetnik iranskog vrhovnog vođe Mohsen Rezai izjavio je da je Hezbolah podnio velike žrtve tokom rata te da Iran ostaje čvrsto predan podršci toj organizaciji.

Također je upozorio Izrael da ne provodi prijetnje o obnovi napada na libanonsku prijestolnicu Bejrut.

"Ponovo upozoravamo ovaj zlokobni režim da napusti Liban. Liban će biti neodvojiv dio svakog sporazuma i svakog prekida vatre", rekao je.

U Washingtonu je američki predsjednik Donald Trump izjavio kako vjeruje da je postignut određeni napredak u Libanu te da ta zemlja zaslužuje mir.

Privremeni sporazum ostavio bi ključna pitanja neriješenim

Nakon što su SAD i Izrael 28. februara napali Iran, Iran je odgovorio raketnim i bespilotnim napadima na zaljevske države u kojima su američke vojne baze i uglavnom zaustavio plovidbu kroz Hormuški moreuz.

Promet kroz taj strateški morski prolaz, kojim je ranije prolazila oko petina svjetskih isporuka nafte i ukapljenog prirodnog plina, i dalje je znatno smanjen. Sukob je doveo do rasta cijena nafte i poremećaja u globalnim opskrbnim lancima. Svjetski program za hranu UN-a upozorio je u petak da zbog rasta troškova goriva i prijevoza milionima ljudi prijeti glad. SAD i Iran učestvuju u uglavnom neizravnim pregovorima kako bi osigurali privremeni sporazum o zaustavljanju rata koji bi pitanja, uključujući iranski nuklearni program, ostavio za daljnje pregovore.

Kao dio bilo kakvog sporazuma, Teheran želi pristup milijardama dolara prihoda od nafte, ukidanje sankcija na izvoz sirove nafte, ukidanje američke blokade njegovih luka te veći utjecaj nad Hormuškim moreuzom. Trump, koji je rekao da mu je glavni prioritet spriječiti Iran da nabavi nuklearno oružje, rekao je novinarima da Washingtonu nije potreban sporazum s Iranom o vađenju obogaćenog uranija iz zemlje.

"Ne mislim da bi nas mogli zaustaviti kad bismo to željeli, ali za to nema razloga", rekao je u Ovalnom uredu. "To je zapečaćeno."

Iran tvrdi da je njegov atomski program u miroljubive svrhe. Potpredsjednik iranskog parlamenta Hamid-Reza Hadži Babej rekao je u petak da je obogaćivanje uranija iransko pravo i da Trump nije shvatio da je iranska "najmoćnija atomska bomba" Hormuški moreuz.