Američka vojska tvrdi da je presrela četiri iranska drona u Hormuškom tjesnacu i potom napala obalne radarske stanice u Iranu. Američko središnje zapovjedništvo (Centcom), odgovorno za Bliski istok, izvijestilo je na X-u da su iranski dronovi prijetili pomorskom prometu, prenosi njemački Der Spiegel.

Nakon toga su Amerikanci napali radare na otoku Kešm u Hormuškom tjesnacu i u gradu Goruku, radi zaštite od daljnjih napada piše Jutarnji list. 

Više sati kasnije Iran je uzvratio ispaljujući sedam balističkih projektila prema Kuvajtu i Bahreinu. Nijedan nije pogodio metu: šest projektila je presretnuto, a sedmi je promašio cilj. Iz Bahreina i Kuvajta dolaze vijesti o višekratnim eksplozijama u blizini kuvajtske zračne luke i na drugim mjestima. Kuvajt tvrdi da su eksplozije rezultat djelovanja protuzračne odbrane. U srijedu je kuvajtska zračna luka pogođena dronom. U obje zemlje oglasile su se sirene za zračni napad.

Donald Trump (Foto: Afp)

Iranska revolucionarna garda objavila je da je neprijateljske baze u okolnim zemljama napala kao odgovor na američke napade. U izjavi koju su prenijeli iranski državni mediji navodi se da je Revolucionarna garda lansirala balističke projektile na zračnu bazu Ali Al Salem u Kuvajtu i objekte Pete flote američke mornarice u Bahreinu. Upozorili su da će odgovor biti jači ako se takvi američki napadi ponove.

Usprkos toj razmjeni vatre, formalno je i dalje na snazi primirje, nakon gotovo dva mjeseca rata, koji je 28. februara počeo koordiniranim napadom SAD-a i Izraela na Iran. SAD i Iran trenutačno vode nedirektne  pregovore o sporazumu o okončanju rata. Visoki iranski dužnosnik rekao je za CNN da potencijalni mirovni sporazum ovisi o tome hoće li Trumpova administracija pristati na puštanje 24 milijarde dolara zamrznute iranske imovine te je upozorio na mogućnost proširenja rata.

Unatoč masovnim zračnim napadima, Teheranu je ostala petina nekadašnjeg raketnog arsenala, izjavio je američki predsjednik Donald Trump u intervjuu za NBC News. Većina iranskih tvornica dronova, lansirnih mjesta i postrojenja za proizvodnju projektila onesposobljena je u napadima od 28. februara, ustvrdio je američki predsjednik.

Nejasno je na čemu se temelji Trumpova procjena o petini očuvanog iranskog arsenala, piše Der Spiegel. U maju je Trump govorio o samo 18 posto.

The New York Times je sredinom maja pisao da Iran još uvijek ima na raspolaganju 70 posto svojih mobilnih lansera i oko 70 posto svog raketnog arsenala. The Washington Post izvještavao je o 70 posto preostalih iranskih projektila, pozivajući se na službene izvore. Na saslušanju u Kongresu neimenovani dužnosnik američke vojske nazvao je medijske brojke netačnima, no nije dao službene procjene.

Foto: Afp

U međuvremenu se nastavljaju izraelski napadi na Libanon. Libanonska vojska u subotu je izjavila da je među ubijenima jedan libanonski general. Dan ranije libanonski mediji izvijestili su da je ubijeno više od 20 ljudi.

Libanonski predsjednik Joseph Aoun je u razgovoru s Christiane Amanpour za CNN optužio Iran da koristi njegovu zemlju kao pregovarački adut u mirovnim pregovorima s SAD-om. Pozvao je Izrael i šijitski Hezbollah da zaustave "uzaludan rat". Od svog osnutka 1980-ih Hezbolah je više puta ratovao s Izraelom. Ove godine raketirali su Izrael kao odmazdu za zajednički američko-izraelski napad na Iran 28. februara u kojem je ubijen vrhovni šijitski vođa ajatolah Ali Hamenei.

Izrael je u znak odmazde proteklih sedmica pobio 3500 Libanonaca i raselio gotovo petinu stanovništva te zemlje. Nastojeći oslabiti iranski utjecaj u Libanonu, predsjednik Aoun, kojeg podržava SAD, naložio je svojoj vladi da pregovara o direktnim  sporazumima o prekidu vatre s dugogodišnjim neprijateljem Izraelom - najvjerovatnije da bi dodatno pritisnuo Hezbollah. Libanon i Izrael imaju veliku priliku okončati stanje neprijateljstva i osigurati da Libanonci i Izraelci žive u sigurnosti. "Svi su siti rata od 1948., ovo je ogromna prilika", istaknuo je.

Izraelska vlada uvjetovala je povlačenje iz Libanona time da Hezbollah preda oružje. No Hezbollah odbacuje mogućnost razoružanja bez povlačenja Izraela s libanonskog teritorija. Sukobi traju posljednje tri godine, od rata u Gazi. Izrael je okupirao jug Libanona uz obrazloženje da tako svoja pogranična područja štiti od Hezbollaha i njegovih napada.

Korištenje bijelog fosfora

Izraelska vojska u borbi protiv Hezbollaha u Libanonu koristi bijeli fosfor, zapaljivu tvar koja može biti izuzetno štetna za ljude, objavio je The New York Times uz fotografije i iskaze stručnjaka i organizacija poput Human Rights Watcha.

Izraelci izbacuju fosfor nad naseljenim mjestima: prepoznatljivi tragovi dima viđeni su još 30. maja iznad Nabatieha, grada od 40.000 stanovnika, dok su izraelske snage zauzimale dvorac Beaufort.

Druge snimke, naknadno provjerene, pokazale su da je bijeli fosfor korišten u blizini obalnog grada Tirea, kao i u blizini tri manja mjesta Klaja, Kiam i Johmor.

Kad ga se ispusti u zrak, bijeli fosfor se spontano zapali i izuzetno ga je teško ugasiti.

Vojska ga često koristi za stvaranje požara i dimnih zavjesa tijekom borbi.

To nije zabranjena tvar, ali njegova namjerna upotreba protiv civila ili u području naseljenom civilima krši međunarodne konvencije i predstavlja ratni zločin.