Objavljeni snimci prikazuju kako francuski borbeni avion Rafale obara bespilotnu letjelicu iznad Latvije, što dodatno ukazuje na širenje ratnih dejstava dronovima nakon ruske invazije na Ukrajinu i sve veću zabrinutost NATO-a zbog ovakvih prijetnji.

Francuske zračne snage potvrdile su da su njihovi avioni, raspoređeni u Litvaniji u okviru NATO misije, podignuti nakon što je uočen nepoznat dron koji je ušao u zračni prostor Latvije. Letjelica je identificirana i oborena iznad nenaseljenog područja.

Iz francuske vojske saopćeno je da ovaj događaj predstavlja pokazatelj spremnosti njihovih snaga da doprinesu sigurnosti istočnog krila NATO-a. Latvijske oružane snage navele su da je ujutro prvo izdato žuto, a zatim i narančasto upozorenje za nekoliko pograničnih regija, nakon potvrde da dron ulazi u njihov zračni prostor.

Prema navodima vojnog portparola, letjelica je ušla iz pravca Rusije. Stanovništvu je ranije upućen apel da ostanu u zatvorenim prostorima i pridržavaju se sigurnosnih uputa, uključujući udaljavanje od prozora i izbjegavanje kontakta s eventualnim sumnjivim objektima.

Nakon što je potvrđeno kretanje drona, NATO avioni su presreli i neutralizirali letjelicu u području blizu granice s Rusijom, dok su vlasti potvrdile da je operacija izvedena iznad općine Berzgale.

Snimci koji kruže društvenim mrežama prikazuju trenutak presretanja, uključujući lansiranje projektila i njegovu detonaciju, kao i posljedice obaranja. Na kadrovima se vidi i dodatni trag u zraku, čija priroda za sada nije potpuno razjašnjena.

Francuski Rafale u ovim misijama najčešće koristi rakete zrak-zrak, koje imaju mogućnost navođenja radarski ili infracrveno i koriste se za ciljeve izvan vizualnog dometa.

NATO-ova misija nadzora zračnog prostora Baltika, već godinama osigurava zračni prostor Estonije, Latvije i Litvanije, budući da te zemlje nemaju vlastite borbene avione. Savezničke države naizmjenično šalju svoje avione u regiju kako bi bile u stalnoj pripravnosti.

Ovakvi incidenti postaju sve učestaliji od početka rata u Ukrajini, a NATO je ranije bilježio slične slučajeve upada dronova u zračni prostor članica saveza, uključujući Poljsku i Rumuniju.

Iako je današnje obaranje uspješno izvedeno, stručnjaci upozoravaju na rastući izazov balansiranja između visoke cijene vojne opreme i relativno jeftinih bespilotnih letjelica. NATO i pojedine članice već rade na razvoju jeftinijih i efikasnijih sistema za borbu protiv dronova, uključujući elektronsko ometanje i lakše naoružanje.

Ipak, borbeni avioni ostaju ključni u situacijama kada je potrebna brza reakcija ili precizna identifikacija ciljeva, posebno u zonama povećanog rizika uz granice NATO-a i Rusije.