Ministarstvu trezora Sjedinjenih Američkih Država upućen je formalni prijedlog za ukidanje sankcija Marinku Čavaru, saznaje Politicki.ba. 

Prema tvrdnjama sagovornika, akt s ovim prijedlogom dostavilo je nekoliko američkih političara. 

Njihova inicijativa sada se razmatra u američkom ministarstvu.

Zanimljivo je da inicijativa nije došla od lobističkih niti advokatskih timova, već nekih republikanskih političara SAD, tvrde izvori Politicki.ba.

Sjedinjene Američke Države uvele sankcije Marinku Čavari 6. juna 2022. godine. Tada je OFAC saopćio da je Čavara sankcionisan zbog podrivanja demokratskih procesa i institucija u Bosni i Hercegovini, odnosno zbog odbijanja da imenuje sudije Ustavnog suda Federacije BiH, čime je, prema obrazloženju američke administracije, blokirano funkcionisanje Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa i ugrožen ustavni poredak Federacije BiH. Američko Ministarstvo trezora navelo je da je Čavara svojim postupcima opstruirao provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i demokratskih procesa u zemlji.

U odluci je tada navedeno da je Čavara „držao kao taoca“ funkcionisanje važnih institucija Federacije BiH radi ostvarivanja političkih interesa, zbog čega je stavljen na listu sankcionisanih osoba prema Izvršnoj uredbi 14033, kojom Vašington sankcioniše pojedince za koje smatra da ugrožavaju stabilnost zapadnog Balkana.

Nakon uvođenja sankcija uslijedile su brojne političke reakcije u BiH. Posebno je značajna inicijativa iz Parlamentarne skupštine BiH koja je pokrenuta 2024. godine nakon što su banke počele zatvarati račune osobama i kompanijama povezanim sa sankcionisanim pojedincima. Predstavnički dom BiH usvojio je izmjene Zakona o finansiranju institucija BiH kojima je predviđeno da se plate izabranim i imenovanim zvaničnicima pod američkim sankcijama mogu isplaćivati gotovinski preko Centralne banke BiH, mimo komercijalnih banaka.

Međutim, taj prijedlog nije prošao kompletnu parlamentarnu proceduru. Nakon žestokih reakcija međunarodne zajednice, opozicionih stranaka i dijela stručne javnosti, izmjene nisu zaživjele u obliku koji bi omogućio trajno zaobilaženje posljedica američkih sankcija. Praktično, pokušaj da se zakonskim rješenjem ublaže efekti sankcija nije doveo do njihovog ukidanja niti je promijenio status sankcionisanih osoba na američkoj crnoj listi.

Paraleno, nezavisno od ove inicijative, Evropski sud pravde odlučio je prošle sedmice da državljanin Slovenije ima pravo na račun u banci, bez obzira što je na 'crnoj listi' SAD.

U presudi je navedeno da osoba nije pod sankcijama Ujedninjenih nacija, Evropske unije ili Slovenije. 

Ta odluka ima posljedice i po Bosnu i Hercegovinu.

Iako nije članica EU, naša zemlja po automatizmu preuzima sve presude Evropskog suda pravde.

Po tome, sve osobe koje su sankcionirale SAD morale bi dobiti pravo na otvaranje bankovinih računa, bez obzira što je dosadašnja sudska praksa u BiH bila da ne ulaze u meritum smatrajući da je pitanje može li osoba imati nalog u nekoj banci ili ne, diskreciono pravo banke.