Čelnici NATO saveza idućeg mjeseca stižu na samit u Ankaru s ambicioznim planom da odbrambena potrošnja do 2035. godine dosegne čak 5 posto BDP-a.

Ipak, za mnoge saveznike jaz između obećanja i stvarnosti ostaje ogroman. Kako doznaje ugledni portal Politico, koji je ovu temu otvorio pod naslovom ‘Šest NATO saveznika u opasnosti od Trumpova gnjeva zbog obrambene potrošnje‘, generalni tajnik Mark Rutte predstavit će ministrima obrane klasificiranu procjenu napretka svake članice.

Taj izvještaj donosi novi pritisak na zemlje koje su još uvijek daleko od ciljeva koje nameće američki predsjednik Donald Trump. Bijela kuća je za Politico kratko i jasno poručila: ‘Predsjednik Trump očekuje da saveznici ispoštuju svoje obećanje o pet posto potrošnje‘.

U nastavku slijedi pregled šest država koje su najranjivije na Trumpove kritike uoči julskog samita u Turskoj.

Španjolska: Dežurna meta za šamaranje

Madrid je dežurna Trumpova meta otkako je prošle godine odbio potpisati cilj od 5 posto, tvrdeći da s 2,1 posto može stvoriti sve kapacitete za obranu od Rusije. Ove godine troše oko 2 posto BDP-a (34 milijarde eura), ali i tu postoji trik - milijarde namijenjene telekomunikacijama i kibernetičkoj obrani NATO sustav možda uopće neće priznati. Povrh svega, socijalistički premijer Pedro Sánchez jedan je od najvećih Trumpovih kritičara u Europi, pa mu Washington sigurno neće gledati kroz prste.

Velika Britanija: Prazna obećanja i ostavke

Iako je službeno prihvatila cilj od 5 posto, Britanija trenutno ima potpuno financiranih tek 2,6 posto BDP-a za obranu. Planovi premijera Keira Starmera o dosezanju 3 posto tek su u domeni ‘ambicije‘. Financijska rupa postala je očita kada je ministar obrane John Healey podnio ostavku zbog nedostatka novca. London sada grozničavo prepravlja obrambeni plan prije Ankare, a Starmer se nada da će ga spasiti ‘produktivni razgovori‘ koje je s Trumpom vodio na samitu G7.

Mađarska: Nova vlada u financijskom škripcu

Nakon odlaska Viktora Orbána s vlasti, nova umjereno desna vlada premijera Pétera Magyara suočava se s teškom situacijom. Orbán je ranije tražio 16 milijardi eura iz EU fondova za kupnju oružja, no Magyar planira smanjiti taj zahtjev na trećinu.

Zbog visokih deficita iz prošlih godina, mađarski obrambeni proračun mogao bi privremeno pasti ispod 2 posto. Dodatni problem za Magyara je i to što bi Trump, zbog bliskih veza s Orbánovim krugom, mogao tražiti bilo kakav razlog za politički napad na novu vlast u Budimpešti.

Češka: Autoceste pod vojni budžet?

Prag ove godine planira izdvojiti 2,1 posto BDP-a za odbranu, ali saveznici su ostali u šoku kada su shvatili da su Česi pod vojni proračun ubrojili i obnovu autoceste vrijednu 1,2 milijarde eura.

Populistički premijer Andrej Babiš priznao je da će iduće godine potrošnja vjerojatno pasti ispod 2 posto. Ipak, ono što Babiša može spasiti od Trumpova bijesa jest njegova snažna potpora američko-izraelskim vojnim operacijama u Iranu.

Slovenija: Kreativno računovodstvo pod povećalom

Slovenija se našla pod izravnim i privatnim kritikama vrha NATO-a. Rutte je u pismu Ljubljani upozorio da je Slovenija prag od 2 posto BDP-a dosegnula isključivo uključiivanjem projekata koji uopće ne spadaju pod vojnu definiciju. Kada se to makne, Slovenija je na tek 1,6 posto.

Bivša vlada Roberta Goloba čak je koketirala s idejom referenduma o članstvu u NATO-u, no nova desna vlada Janeza Janše sada hitno pokušava promijeniti smjer što bi Janši moglo donijeti prolaznu ocjenu kod Trumpa.

Italija: Meloni pleše po rubu

Talijanska premijerka Giorgia Meloni dugo je glasila za najbližu Trumpovu saveznicu u Europi, unatoč nedavnim trzavicama oko njezina izostanka potpore ratu u Iranu.

Međutim, predizborna je godina, a izdvajanje za vojsku u Italiji je iznimno nepopularno. Meloni u Ankaru ide s brojem od 2,8 posto potrošnje za sigurnost, ali u to je ubrojila i domaći policijski aparat. Analitičari upozoravaju da njezino prijateljstvo s Trumpom neće biti dovoljno ako Italija stvarno ne poveća svoje čiste vojne kapacitete, zaključuje Politico.