U Sloveniji se dio poslodavaca odlučio na povratak modelu iz doba SFRJ, kada su preduzeća osiguravala stambene kapacitete za svoje zaposlenike. Usljed izražene borbe za kvalitetnu radnu snagu, kompanije su primorane nuditi znatno više od osnovne plate kako bi zadržale kadrove.

Povratak praksi iz perioda SFRJ

Oni koji su radni vijek započinjali u bivšoj SFRJ pamte vrijeme kada su velike fabrike, škole i domovi zdravlja zaposlenicima nudili stanove za najam. Taj sistem je prepoznavao važnost pristupačnog stanovanja za zadržavanje stanovništva na tržištu rada, što je omogućavalo lakše privlačenje kadrova u manje razvijene krajeve, ali i pomagalo mladim porodicama pri osamostaljivanju.

Nakon osamostaljenja Slovenije, većina tih stanova prodana je po niskim cijenama, a tržište nekretnina preuzelo je diktat nad cijenama. Danas se mnogi zaposlenici suočavaju s problemom nedostupnosti stanova za najam ili kupovinu, što je nagnalo poslodavce da ponovo preuzmu ulogu stambenih zbrinjavatelja. Terme Olimia planiraju gradnju dva objekta za zaposlenike, dok kompanija Krka osigurava službene stanove i povoljne stambene kredite za perspektivne kadrove. Iz Zdravstvenog doma Ljubljana navode da je osiguravanje smještaja presudno za privlačenje ljekara iz inozemstva, te trenutno raspolažu sa 28 takvih stanova.

Izazovi na tržištu rada i strana radna snaga

Za sada su ovo pojedinačni primjeri, ali postaje jasno da plata u današnjim okolnostima više nije dovoljna za zadržavanje radnika. Ovaj problem posebno dolazi do izražaja u manjim sredinama i regijama gdje su nekretnine postale preskupe. Osiguravanje smještaja direktno povećava šanse da se radnici trajno nasele i vežu uz poslodavca, što doprinosi očuvanju naseljenosti tih područja.

Borba za radnu snagu se intenzivira, jer broj nezaposlenih u Sloveniji kontinuirano opada. Krajem maja zabilježeno je 43.060 nezaposlenih, dok struktura radne snage doživljava značajne promjene. Od oko 150.000 stranih radnika, koji čine 16% radno aktivnog stanovništva, primjetan je trend opadanja broja radnika s prostora Balkana, dok raste broj onih iz jugoistočne Azije, kojih je krajem prvog kvartala bilo oko 14.700.

Smanjenje broja radnika iz regije Balkana rezultat je boljih uslova rada i plata u drugim europskim državama, ali i rasta zarada u njihovim matičnim zemljama. S druge strane, radnici iz trećih zemalja često prihvataju teže poslove pod skromnijim uslovima, što otvara prostor za rizik od zloupotreba, poput loših stambenih uvjeta ili eksploatacije. Budući da su nekadašnji radnički domovi uglavnom zamijenjeni komercijalnim objektima, kompanije su primorane same graditi smještaj, dok Vlada Slovenije kroz nove mjere pokušava olakšati zapošljavanje stranaca, uz svijest da bez pristupačnog stanovanja dugoročno rješenje nedostatka kadrova nije moguće.