Kremlj od početka ove godine nastoji provećati ulogu Bjelorusije u ratu protiv Ukrajine, tražeći nove načine za povećanje pritiska na Kijev u trenutku kada rusko napredovanje na istoku zemlje usporava.

Moskva pojačava pritisak na bjeloruskog čelnika Aleksandra Lukašenka kako bi dopustio širu uporabu bjeloruskog teritorija za vojne operacije protiv Ukrajine, ali i moguće hibridne aktivnosti usmjerene prema članicama NATO-a, piše The Wall Street Journal (WSJ) pozivajući se na američke i europske dužnosnike.

Prema navodima lista, Kremlj od početka 2026. godine nastoji proširiti ulogu Bjelorusije u ratu protiv Ukrajine, tražeći nove načine za povećanje pritiska na Kijev u trenutku kada rusko napredovanje na istoku zemlje usporava.

Moskva želi dodatno opteretiti Ukrajinu

Rusija je, prema pisanju WSJ-a, zainteresirana za korištenje bjeloruskog teritorija u nekoliko svrha. Među njima su lansiranje dronova prema ukrajinskim ciljevima, stvaranje dodatnih sigurnosnih prijetnji uz sjevernu ukrajinsku granicu te prisiljavanje Kijeva da dio vojnih resursa prebaci s aktivnih bojišta na istoku zemlje.

Time bi Ukrajina morala rasporediti dodatne snage za zaštitu sjeverne granice, što bi moglo oslabiti njezine obrambene kapacitete na drugim dijelovima bojišnice.

Hibridne operacije u blizini granica NATO-a

Američki list navodi i da su ruski dužnosnici raspravljali o mogućnosti korištenja Bjelorusije kao platforme za hibridne operacije u blizini granica NATO-a.

Prema procjenama zapadnih dužnosnika, Moskva bi takve aktivnosti mogla koristiti za testiranje reakcije Saveza i dodatno kompliciranje zapadne potpore Ukrajini.

Podsjeća se i da su ruski dronovi već ranije ulazili u poljski zračni prostor, a sugovornici lista upozoravaju da bi se slični incidenti mogli događati češće ako Bjelorusija bude još snažnije uključena u ruske vojne planove.

Ekonomska ovisnost kao sredstvo pritiska

Ključni instrument utjecaja Moskve na Minsk i dalje ostaje gospodarska ovisnost Bjelorusije o Rusiji.

Prema navodima The Wall Street Journala, Kremlj koristi financijsku pomoć i subvencije kao glavno sredstvo pritiska na bjeloruske vlasti. Među važnijim posrednicima u odnosima između Moskve i Minska navodi se ruski veleposlanik u Bjelorusiji Boris Grizlov.

Izvori lista tvrde da je Rusija signalizirala mogućnost smanjenja ili čak ukidanja financijske potpore ako Lukašenkov režim odbije ispuniti zahtjeve Kremlja.

Kijev također pojačava pritisak

Objava dolazi u trenutku kada i Ukrajina pojačava pritisak na Bjelorusiju zbog potpore ruskim ratnim operacijama.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je upozorio Minsk da ukloni infrastrukturu za koju Kijev tvrdi da pomaže ruskim operacijama dronovima. U suprotnom, poručio je, Ukrajina će poduzeti vlastite mjere.

Ukrajinske vlasti također optužuju Bjelorusiju za povećanje isporuka goriva Rusiji. Prema njihovim podacima, izvoz benzina iz Bjelorusije u Rusiju znatno je porastao tijekom prvih pet mjeseci ove godine u usporedbi s istim razdobljem lani.

Oporba upozorava na pripreme za ulazak u rat

Bjelorusija je ruskim snagama omogućila korištenje svojeg teritorija tijekom početne faze invazije na Ukrajinu 2022. godine, no bjeloruska vojska dosad nije izravno sudjelovala u borbenim operacijama.

Ipak, demokratska oporba okupljena u Ujedinjenom prijelaznom kabinetu, na čijem je čelu Svjatlana Tihanovska, upozorila je 22. lipnja da postoje znakovi kako se Lukašenkov režim možda priprema za izravnije uključivanje u rat.

Kao pokazatelje naveli su jačanje vojske, sve tješnju integraciju s ruskim snagama, donošenje novih ratnih zakona te organizaciju velikih vojnih vježbi.