Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine ponovo dobija međunarodne članove, dok članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović najavljuje veto.

Poznati su novi članovi Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Nakon deset godina, u ovom tijelu ponovo će sjediti međunarodni stručnjaci iz oblasti zaštite kulturne baštine, a odluke će donositi većinom glasova. Njihovo imenovanje predstavlja provedbu odluke koju je u januaru donijelo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.

Tom odlukom definirano je imenovanje novih članova komisije, uključujući dva člana koje predlaže UNESCO. UNESCO je dostavio prijedloge svojih kandidata, koji su uz dva prijedloga iz Federacije Bosne i Hercegovine razmatrani na sjednici. Ipak, komisija je ostala nepotpuna, prenosi Federalna televizija.

Blokada imenovanja petog člana

Peti član, kojeg je trebala predložiti Cvijanović, i dalje nedostaje. Ona je napustila sjednicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine, optuživši kolege za preglasavanje. Imenovanje je proglasila štetnim po vitalni interes entiteta RS, najavljujući veto.

"Zabavit ćemo se ovim u Narodnoj skupštini entiteta RS. Očekujem podršku svih zastupnika iz RS, jer je ovdje riječ o identitetu, nacionalnom blagu, baštini, kulturi, kao i o Ustavu te zaštiti onoga što predstavlja RS, kako se ne bi dozvolilo preglasavanje", rekla je Cvijanović.

Mehanizam vitalnog entitetskog interesa isključivo je vezan za vođenje vanjske politike, imenovanje ambasadora, pregovaranje, zaključivanje i ratifikaciju međunarodnih ugovora te predstavljanje države u međunarodnim organizacijama. Imenovanje članova komisije ne spada u te kategorije.

Pravni osnov i političke igre

Stručnjaci smatraju da bi odluka Narodne skupštine entiteta RS bila neustavna, jer je imenovanje članova izvorna nadležnost Predsjedništva Bosne i Hercegovine na osnovu Aneksa 8, a ne nadležnost iz člana 5. Ustava Bosne i Hercegovine. Prema tome, odluke se donose većinom glasova u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i ne podliježu vetu.

Postavlja se pitanje zašto Cvijanović pravo na veto nije iskoristila početkom godine kada je odluka usvojena, nego to čini sada kada je riječ o tehničkoj provedbi. Cvijanović je propustila priliku da se nakon donošenja prvobitne odluke obrati Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.

Vjerovatno je znala da nema pravni osnov, tako da je potez Narodne skupštine entiteta RS još jedan izraz destruktivnih aktivnosti. Vlast i opozicija u RS ujedinjeni su po ovom pitanju. Veto Cvijanović će, kada i ako stigne u Narodnu skupštinu entiteta RS, izvjesno dobiti dvotrećinsku većinu glasova. To bi poništilo imenovanje članova, ali bi otvorilo put za konačnu odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.