Politička svakodnevica u Bosni i Hercegovini ponovo je u znaku velikih tema – od nagađanja o imenovanju novog visokog predstavnika i predstojećih posjeta visokih evropskih zvaničnika, pa sve do starih rasprava o unutrašnjem uređenju zemlje. Dok javnost čeka konkretne poteze domaćih i stranih političara, iza kulisa se lome koplja oko toga u kojem pravcu će država krenuti u narednim godinama. O ovim aktuelnim pitanjima, ali i o tome kada zvanično počinje trka za najviše državne funkcije, za Euronews govorio je Slaven Kovačević, kandidat za člana Predsjedništva BiH.

Procedura CIK-a i status kandidature

Na samom početku razgovora, Kovačević se osvrnuo na aktuelni status svoje potencijalne kandidature za predstojeće izbore, jasno precizirajući zakonske okvire i procedure Centralne izborne komisije (CIK).

"Ja u ovom momentu nisam ovjeren kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Kada CIK završi svoj posao onda je postajem kandidat, onako kako to propisuje Izborni zakon BiH", rekao je na početku Kovačević.

Ko bira novog visokog predstavnika?

U javnosti se već duže vrijeme nameće pitanje da li će BiH dobiti novog visokog predstavnika i da li uopšte postoji kompromisno ime u međunarodnoj zajednici koje bi moglo dobiti konsenzus velikih sila.

"BiH ne učestvuje u tom postupku ni na koji način. Sve što čitamo u medijima je na nivou špekulacija. Razgovori su u toku. Planiraju se sjednice PIC-a, mi to zovemo mali i veliki PIC. Veliki je što se sastaje dva puta godišnje, mali je na nivou ambasadora svakog drugog utorka. Da li će oni postići dogovor oko imenovanja novog visokog predstavnika to je neizvjesno. Ono što znam, je da nema konačnog dogovora, da traju konsultacije o mogućim kandidatima, mi smo tu puki posmatrači, vidjećemo šta će reći PIC", kaže Kovačević.

Kada govorimo o Vijeću za implementaciju mira (PIC), ključna dilema koja opterećuje domaće i strane analitičare jeste da li se koplja lome samo kada se govori o imenima ili se stvarna politička borba vodi oko buduće uloge OHR-a u BiH.

"O ulozi OHR-a. Međunarodna zajednica će izvjesno dati BiH jedan period tranzicije u kome će se ovlašćenja sa Ureda visokog predstavnika prenositi na domaće političke aktere, kako bi oni preuzeli odgovornost za vođenje svoje države. Taj period od dvije godine će biti jedan od zadataka visokog predstavnika, kako bi se izvršio transfer upravljanja državom na domaće političke aktere. Što ne znači da visoki predstavnik neće koristiti bonska ovlašćenja, on će imati ista ovlašćenja, samo će imati scenario koji će biti posvećen tome da dođe do tranzicije upravljanja državom sa međunarodne zajednice na domaće političke aktere. Postoji jedan dio političkih aktera u BiH koji bi voljeli da ostane visoki predstavnik i upravlja BiH, a da ti isti politički akteri raspisuju tendere i kradu, e onda su stranci rekli ne može. Ima ih koji tako razmišljaju, i to nema ih baš malo. Mi moramo da se manemo ovog podaničkog mentaliteta, moramo pokazati da je znamo voditi i organizovati na dobar način", ističe Kovačević.

Sastanak sa Kajom Kallas: Venecijanska komisija kao nezaobilazni filter

Posebnu diplomatsku važnost u narednim danima ima i najavljena zvanična posjeta visoke evropske zvaničnice Kaje Kallas Bosni i Hercegovini, što otvara pitanje kakve poruke ona donosi i šta će zvanično Sarajevo staviti na pregovarački sto:

"U ime člana Predsjedništva BiH Željka Komšića sutra ću ja prisustvovati sastanku. Vidjećemo šta će nam kazati, mi imamo spremno šta ćemo njoj kazati. Ono što nas u konačnici interesuje jeste članstvo BiH u EU. Nismo u zastoju zato što nas EU ne voli, nego zato što ne radimo svoj dio posla. Mi moramo da vidimo mehanizme kojima bismo to deblokirali. Mi iz Ureda gospodina Komšića insistiramo na evropskim standardima. Svi zakoni koji se traže da usvojimo, moraju proći filtere Venecijanske komisije. Naš Ured je uspio nametnuti Evropskoj komisiji takav stav, da svaki zakon prije nego što dođe u PS BiH i u Dom naroda, mora imati mišljenje Venecijanske komisije kao filtera evropskih standarda. To je jako važno. Postoji Zakon o Sudu koji nema takvo mišljenje dok Zakon o VSTV-u ima negativno mišljenje Venecijanske komisije. Sad, kako će se naši domaći akteri postaviti vidjećemo, a o tome ću sutra razgovarati sa gospođom Kallas", naglašava Kovačević.

"Treći entitet"

Kovačević se osvrnuo i na priču o trećem entitetu.

"Treći entitet, prvo, neće se nikada desiti. On ne bi služio za zaštitu prava hrvatskog naroda. Treći enetitet bi služio da političke elite naprave takav sistem u kojem bi kontrolisali tri stvari, policiju, tužilaštvo i sudstvo, kako bi radili mahinacije, sve te nepodobštine, kako bi ih niko ne bi mogao uhapsiti i krivično goniti. Tome bi služio treći entitet, a to prepisuju od Milorada Dodika koji je takav centralizovani, autokratski sistem napravio u RS. Mislite da neko može Dodika za bilo koje djelo uhapsiti u RS? To su bajke, iako bi morao. Mogu maštati koliko hoće. Ovo što se iz Hrvatske dešava prema BiH, je utvrđeno u Hagu, u predmetu 'Prlić i ostali', kao udruženi zločinački poduhvat koji je imao između ostalog za cilj, stvaranje monoetničkog dijela teritorije BiH kroz etničko čišćenje i ratne zločine kako bi u određenom trenutku taj dio BiH bio pripojen Hrvatskoj. Ko su učesnici tog udruženog zločinačkog poduhvata, tako je Sud presudio, vojno i političkog rukovodstvo Hrvatske u tom momentu i vojno političkog rukovodstvo paratvorevine Herceg-Bosne u tom momentu uz učešće HVO-a. Je li stvarno mislite da će neko pristati na ratne ciljeve u mirovnim uslovima, nema šanse", jasan je Kovačević.

O Komisiji za zaštitu nacionalnih spomenika i vetu Željke Cvijanović: "Zapetljana i zamršena situacija"

Govoreći po pokretanju veta od strane Željke Cvijanović na odluku o imenovanju Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, to jeste imenovanju stranih eksperata Kovačević akže da je lista imena za Komisiju u Predsjedništvo dostavljena “pod vrlo čudnim okolnostima” i da o tome nisu obavljene konsultacije.

“Da li će se to desiti kako gospođa Cvijanović zamišlja, ne znam, ili kako to gospodin Bećirović zamišlja, ne znam, ali u vrlo čudnim okolnostima je juče na sjednicu Predsjedništva dostavljena lista imena, a da o tome nisu obavljene konsultacije. Vidite, gospođa Cvijanović smatra da je to izraz vanjske politike, odnosno da je to jedno od onih pet pitanja za koja Ustav utvrđuje da je potrebno postići konsenzus u Predsjedništvu BiH, odnosno, ako se ne postigne konsenzus, može preglasavanje, ali onda nezadovoljan član Predsjedništva, recimo gospođa Cvijanović, može to proglasiti štetnim po entitetski interes. I onda to ide na Narodnu skupštinu Republike Srpske, koja tu, recimo, odluku dvotrećinskom većinom može staviti van snage. Njeno je mišljenje da je to vanjska politika. S druge strane imate gospodina Bećirovića koji misli da to nije izraz vanjske politike i da tu može doći do preglasavanja i da je odluka donesena preglasavanjem, da je ona validna. E, sad imamo problem.”

Kovačević kaže da je Cvijanović uputila po poslovniku zahtjev Predsjedništvu BiH za održavanje naredne sjednice.

“Ali po poslovniku, ono što spada u pet stvari za koje je potrebno postići konsenzus, to se dešava tako što na prvoj sjednici bude preglasavanje, a onda se na prvoj narednoj mora još jednom ta ista tačka razmatrati i pokušati da se dođe do konsenzusa. Ako ne dođe do konsenzusa, onda ona to može proglasiti štetnim po entitetski interes. E sad, pošto je zvaničan zahtjev upućen gospodinu Bećiroviću koji je predsjedavajući, na njemu je da odluči šta će i kako dalje. Da li će po meni po poslovniku morati, a na njemu je da odluči hoće li organizovati tu sjednicu na tu istu temu, na tu istu tačku dnevnog reda, gdje onda on pristaje da je to zapravo izraz vanjske politike, ili neće. Ostaće očito pri svome da to nije vanjska politika, da se na to ne može proglasiti šteta po entitetski interes, ali onda to dobija pravosudni epilog zato što ne znamo da li će onda gospođa Cvijanović, koja je poslala zahtjev i gdje predsjedavajući ima obavezu da organizuje tu sjednicu, preduzeti neke mjere prema tužilaštvu. I s druge strane, ako bi to otišlo na Narodnu skupštinu Republike Srpske i bilo dvotrećinskom većinom odbačeno, odnosno stavljena odluka van snage, da li će onda gospodin Bećirović otići na Ustavni sud Bosne i Hercegovine, apelovati, tvrdeći da to nije vanjska politika”, upitao je Kovačević.

Kaže da je pred nama “interesantan period oko ove odluke.”

“U ovom momentu ne znamo da li je odluka donesena, ona jeste izglasana dva naprema jedan, za četiri od pet članova. Dakle, imenovana su dva domaća i dva strana. Ta dva strana su došla kroz ured UNESCO-a, koji nije ovaj u sjedištu, nego ovaj neki domaći, ali interakcija sa međunarodnom organizacijom ima elemente vanjske politike. Da li ima ili nema, nije naše da to utvrdimo, imaju institucije koje će to reći. Ali u ovom momentu je jedna vrlo zapetljana, zamršena situacija i ja se radujem da vidim epilog – mi smo o tome govorili cijelu zimu šta će se desiti, ne znam, jer ne znam šta je u glavi gospođe Cvijanović i šta je u glavi gospodina Bećirovića”, zaključuje Kovačević.