Nakon pet godina kontinuiranog pada, broj upisanih prvačića u bh. entitetu Republika Srpska ove godine nešto je veći nego ranije. Dok škole ovu vijest dočekuju s optimizmom, stručnjaci upozoravaju da jedan podatak nije dovoljan da promijeni nepovoljnu demografsku sliku.

U školske klupe u Republici Srpskoj ove jeseni sjest će više prvačića nego prošle godine. Najviše prvaka upisano je, očekivano, u Banjaluci i Bijeljini, a najmanje u Kalinoviku. Iz resornog ministarstva ističu da nema nijedne lokalne zajednice iz koje nije stigla nijedna prijava.

Prema podacima resornog entitetskog ministarstva, u prvi razred upisano je 8.965 prvačića, oko 300 više nego prošle godine. Ovo je ujedno i prvo povećanje broja upisanih đaka u posljednjih pet godina.

"To treba da se upoređuje na ovaj način – koliko je prije šest godina rođeno djece koja su sad upisala u prvi razred i da vidimo koliko je osipanje. Pošto je 2020. rođeno 9.161 dijete, a upisano 8.965, to je dobar podatak jer je osipanje negdje samo dva posto, od ukupno rođenih je upisano skoro 98 posto. Organizacije koje godinama prate društvene i demografske prilike smatraju da se ovaj podatak ne može posmatrati izolovano", kazao je za BHRT demograf Stevo Pašalić.

Stručnjaci nisu optimisti kada je riječ o budućnosti. Prošle godine rođeno je 8.825 djece, čime je nakon dužeg niza godina broj rođenih pao ispod granice od 9.000 rođenih.

"Kroz istoriju, Bosna i Hercegovina je emigraciona zemlja i mi nećemo zaustaviti odlazak stanovnika sve dotle dok je život i standard na zapadu u odnosu na zemlje Balkana bolji i veći i koji traže radnu snagu. Stanovništvo će odlaziti, sve je u pitanju - životni standard koji mi nemamo", navodi demograf Stevo Pašalić.

Demografi upozoravaju da se trendovi neće promijeniti sami od sebe. Za ozbiljan demografski oporavak potrebne su dugoročne sistemske mjere, snažniji ekonomski razvoj i uslovi zbog kojih će mladi odlučiti da ostanu i zasnuju porodicu.