Prema dostupnim informacijama i analizama stručnjaka za informacionu sigurnost, riječ je o organizovanim i tehnički naprednim pokušajima prevare koji se značajno razlikuju od ranijih oblika phishing i smishing napada. Napadači danas sve češće koriste uvjerljiv jezik komunikacije, lažne SMS poruke i internet stranice koje izgledom podsjećaju na stvarne bankarske aplikacije ili zvanične stranice banaka.

Zaštita od digitalnih prevara / Ikonografika / Udruženje banaka BiH

U najčešćem scenariju korisnik zaprima poruku kojom se, navodno u ime banke, traži hitno ažuriranje mobilne aplikacije, potvrda identiteta ili ažuriranje podataka kako bi se spriječila blokada računa ili privremena obustava usluge. Nakon otvaranja linka iz poruke, korisnik dolazi na lažnu internet stranicu na kojoj se od njega traži unos podataka sa platne kartice, broja telefona, jednokratnih kodova ili drugih sigurnosnih informacija. 

- Udruženje banaka BiH posebno naglašava da banke nikada od klijenata ne traže PIN broj kartice, CVV/CVC sigurnosni kod, jednokratne autorizacijske kodove ili druge povjerljive podatke putem SMS-a, e-maila, telefonskog poziva, društvenih mreža ili linkova dostavljenih u porukama. Ako korisnik primi takav zahtjev, treba ga smatrati pokušajem prevare i odmah kontaktirati svoju banku putem zvaničnih kanala, izjavio je Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH.

Predsjednik Udruženja banaka BiH Edis Ražanica / Edis Ražanica / Edis Ražanica

Ove podatke treba da zna isključivo vlasnik kartice ili korisnik bankarske usluge. Svaki zahtjev za njihovo dostavljanje treba smatrati pokušajem prevare i odmah provjeriti direktnim kontaktom sa bankom putem zvaničnih kanala komunikacije.

Kako se zaštititi? 

Udruženje banaka BiH poziva građane da se pridržavaju nekoliko jednostavnih, ali veoma važnih pravila:

Nikada ne unosite PIN, CVV/CVC broj kartice, jednokratne sigurnosne kodove niti druge povjerljive podatke putem linkova pristiglih u SMS ili e-mail porukama. 

- Svaku poruku koja stvara osjećaj hitnosti, prijeti blokadom računa, najavljuje povrat novca ili traži ažuriranje podataka dodatno provjerite direktnim kontaktom sa svojom bankom. 

- Obratite pažnju na broj telefona ili e-mail adresu pošiljaoca, kao i na internet adresu stranice kojoj pristupate. Čak i kada stranica izgleda poznato, provjerite da li je riječ o zvaničnoj adresi banke. 

- Ukoliko posumnjate da ste otvorili sumnjiv link ili podijelili osjetljive podatke, odmah kontaktirajte svoju banku i mobilnog operatera radi preduzimanja zaštitnih mjera. 

- Koristite isključivo zvanične aplikacije i internet stranice banke te redovno pratite sigurnosna obavještenja koja objavljuju banke i nadležne institucije. 

- Želimo poslati poruku građanima: digitalne bankarske usluge su sigurne, ali sigurnost zavisi i od opreza svakog korisnika. Banke u Bosni i Hercegovini kontinuirano ulažu u zaštitu svojih sistema, napredne tehnologije za prepoznavanje prevara i saradnju sa regulatorima, telekom operaterima, stručnjacima za sajber sigurnost i drugim nadležnim institucijama, dodao je Ražanica. 

Bankarski sektor Bosne i Hercegovine nastaviće aktivno pratiti razvoj digitalnih prijetnji i, u saradnji sa relevantnim institucijama, kontinuirano unapređivati mjere zaštite korisnika. Istovremeno, međunarodna iskustva pokazuju da je uspješna zaštita moguća samo zajedničkim djelovanjem finansijskih institucija, regulatora, telekom operatera i samih korisnika. Nekoliko sekundi dodatne provjere često može spriječiti ozbiljnu finansijsku štetu.