Iskopavanje uglja na lokalitetu Bukova kosa kod Prijedora nastavljeno je uprkos presudi kojom je poništena koncesija za istraživanje ležišta. Kompanija "Drvo-Export" eksploataciju nastavlja na osnovu zasebne koncesije koju joj je Vlada entiteta RS dodijelila 2024. godine, piše poslovni portal CAPITAL.

Vrhovni sud entiteta RS poništio je rješenje Vlade entiteta RS o izboru najpovoljnijeg ponuđača i dodjeli koncesije kompaniji "Drvo-Export" iz Teslića za istraživanje uglja na lokalitetu Bukova kosa.

Sud je prihvatio da Centar za životnu sredinu i stanovnici okolnih naselja imaju legitiman pravni interes osporavati odluke koje mogu ugroziti njihovo zdravlje, imovinu i pravo na zdravu životnu sredinu. Utvrđeno je i da prilikom dodjele koncesije nisu dovoljno obrazloženi kriteriji na osnovu kojih je izabran ponuđač.

Presuda se, međutim, odnosi na raniju koncesiju za istraživanje uglja, a ne neposredno na koncesiju za njegovu eksploataciju. Zbog toga rudarske mašine zasad nisu zaustavljene.

Rudnik nastavio punim kapacitetom

Srđan Klječanin Rufi, zastupnik SNSD-a u Skupštini općine Teslić, kazao je za CAPITAL da kompanija nastavlja eksploataciju uglja u skladu sa svojim potrebama i potražnjom kupaca iz Srbije.

"Što se tiče poništene koncesije, istraživanje na ovom lokalitetu odavno je završeno. Ta koncesija istekla je prije dvije godine", rekao je Klječanin.

Prema navodima CAPITAL-a, kompanija posjeduje koncesiju za eksploataciju koju je Vlada entiteta RS dodijelila 2024. godine, pa posljednja sudska odluka zasad nije proizvela neposrednu obavezu obustavljanja radova.

Stanovnici Bukove kose tvrde da iskopavanje traje punim intenzitetom, ali da se ugalj već mjesecima ne odvozi. Navode da su formirane tri velike deponije na kojima povremeno izbijaju požari, zbog čega su okolne kuće izložene dimu, čađi i prašini.

Bojana Knežević, stanovnica koja živi u blizini rudnika, opisala je stanje kao katastrofalno.

"Sigurno deset mjeseci niko nije odvozio ugalj iz rudnika. Napravljene su tri ogromne deponije. Ono što nisu otkupili od stanovnika zagadili su kopanjem i prašinom", kazala je Knežević za CAPITAL.

Na probleme sa samozapaljivanjem uglja, mirisom sumpora, prašinom i bukom stanovnici su upozoravali i ranije. Eksploatacija je počela prije pribavljanja potrebnih dozvola, dok je koncesija dodijeljena naknadno.

Dozvole i dalje pred sudovima

Presuda o istražnoj koncesiji nije jedini postupak povezan s ovim rudnikom. Ekološka dozvola ranije je osporavana pred sudovima, a Centar za životnu sredinu tvrdi da je do sada dva puta poništena i da sporovi još traju.

U jednom od postupaka razmatrano je treba li kompanija izraditi studiju utjecaja na životnu sredinu za eksploataciono polje površine 9,15 hektara. Sudska dokumentacija potvrđuje da je projekt formalno predstavljen kao prva faza radova upravo na toj površini.

Stanovnici, međutim, tvrde da je područje zahvaćeno radovima prošireno na približno 46 hektara, iako takvo širenje, prema njihovim navodima, nije bilo obuhvaćeno prvobitnom procjenom utjecaja na životnu sredinu.

Upozoravaju i da ugalj s lokaliteta sadrži između devet i 13 posto sumpora, zbog čega strahuju od daljnjeg zagađenja zraka, vode i zemljišta. Navode da su pojedine oborinske vode promijenile boju u narandžastu te da su laboratorijske analize pokazale prisustvo teških metala.

Riječ je o tvrdnjama stanovnika i ekoloških aktivista, dok nadležne institucije nisu objavile sveobuhvatan izvještaj kojim bi javnosti predstavile trenutno stanje kvaliteta zraka, vode i zemljišta na cijelom području rudnika.

Centar za životnu sredinu ocijenio je da posljednja presuda predstavlja važan pravni presedan, jer potvrđuje pravo građana da učestvuju u postupcima koji mogu imati posljedice po životnu sredinu.

Ipak, iz ove organizacije upozoravaju da presuda sama nije riješila probleme na terenu te traže preispitivanje zakonitosti koncesije za eksploataciju, dozvola i stvarnog obima rudarskih radova.

Problemi povezani s dodjelom koncesija u Bosni i Hercegovini predstavljeni su u decembru 2025. godine i Komitetu Ujedinjenih nacija za usklađenost s Aarhuskom konvencijom. Prema navodima Centra, postupak preispitivanja još traje.

Stanovnici Bukove kose poručuju da nakon presude očekuju zaštitu prava na zdravu životnu sredinu, privatni i porodični život te imovinu. Od nadležnih institucija traže da utvrde na osnovu kojih dozvola se trenutno obavljaju radovi i jesu li granice eksploatacionog polja prekoračene.

Izvor: CAPITAL/Centar za životnu sredinu