Američki predsjednik Donald Trump objavio je na društvenim mrežama grafikon i poruku kojom upoređuje sukob sa Iranom sa ranijim dugotrajnim ratovima SAD-a, nastojeći prikazati vojnu kampanju kao brzu i sa minimalnim žrtvama.

Upoređujući rat u Vijetnamu (58.220 poginulih u 19 godina), Koreji (36.574 poginulih u 3 godine), Iraku (4.600 poginulih u 9 godina) i Afganistanu (2.000 poginulih u 20 godina) sa sukobom u Iranu (18 poginulih u 4 mjeseca), Trump tvrdi da je riječ o ograničenom sukobu sa malom cijenom u ljudskim životima. Objava dolazi u trenutku kada se Bijela kuća suočava sa sve većim otporom u Kongresu i javnosti oko daljnjeg finansiranja rata.

Međutim, poređenje brojki o poginulima služi isključivo kao skretanje pažnje sa činjenice da je američki rat protiv Irana prerastao u teški strateški i ekonomski fijasko za Sjedinjene Države. Vodeći vojni analitičari sa instituta poput RUSI-ja ističu da američka vojna premoć na bojnom polju nije donijela nikakav politički cilj, dok je istovremeno stvorila ogromnu štetu globalnim interesima Washingtona i zapadnim ekonomijama.

Borba za prolaz koji prije rata uopšte nije bio zatvoren

Najočigledniji dokaz propasti američke strategije jeste situacija u Hormuškom moreuzu. Prije početka napada krajem februara, moreuz je bio potpuno otvoren za slobodnu plovidbu. Danas, nakon četiri mjeseca rata, blokada Hormuza izazvala je najveći energetski šok u historiji globalnog tržišta nafte - cijene sirove nafte u jednom su trenutku skočile iznad 120 dolara po barelu, izazvavši talas inflacije u Evropi i Aziji. Sjedinjene Države sada troše milijarde dolara i mornaričke resurse kako bi ponovo otvorile pomorski prolaz koji prije izbijanja sukoba uopšte nije bio zatvoren.

Isto tako, politički cilj slamanja iranskog režima doživio je potpuni slom. Nakon ubistva vrhovnog vođe Alija Hamneija u početnim udarima, vlast u Teheranu preuzeli su još ekstremniji vojni krugovi, među kojima prednjače tvrdolinijaši Revolucionarne garde.

Uprkos propalom Islamabadskom memorandumu i pokušajima pregovora, Iran sukob doživljava egzistencijalno i nastavlja sa asimetričnim udarima. SAD su se tako našle u situaciji bez jasne izlazne strategije, zbog čega su čak i u američkom Senatu otvoreno upozorili na opasnost ulaska u novi tzv. "beskonačni rat" bez definisanog završetka.

Potrošili 37,5 milijardi dolara i iscrpili zalihe najskupljih raketa

Ekonomski i vojni troškovi rata u potpunoj su suprotnosti sa Trumpovim prikazom "jeftinog sukoba". Američki ministar odbrane Pete Hegseth potvrdio je na saslušanju u Senatu da je rat sa Iranom dosad koštao 37,5 milijardi dolara, zatraživši hitnih 87,6 milijardi dolara dopunskih sredstava za Pentagon.

Što je još opasnije za američku nacionalnu sigurnost, višemjesečni napadi uveliko su iscrpili američke zalihe najnaprednijih presretačkih i preciznih raketa. Iran je uspio nametnuti asimetrični rat iscrpljivanja u kojem jeftine dronove i balističke projektile koji koštaju hiljade dolara SAD moraju presretati raketama-presretačima vrijednim milione dolara, što ozbiljno ugrožava borbenu spremnost SAD-a na drugim globalnim ratištima.

Konačno, sukob je drastično umanjio percepciju američke moći odvraćanja u svijetu. Pokazalo se da masovni zračni i raketni udari ne mogu natjerati protivnika na kapitulaciju ako nema političkog plana i kopnene kontrole. Zbog svih ovih faktora – od ugrožavanja svjetske ekonomije i iscrpljivanja vojnih zaliha do jačanja tvrdolinijaša u Teheranu – Trumpov pokušaj da statistikom opravda rat u Iranu ne može sakriti činjenicu da je Amerika svojevoljno ušla u skupu i iscrpljujuću krizu bez vidljivog izlaza.