Izraelska naseljenička ispostava Havat Gilad, izgrađena duboko na okupiranoj Zapadnoj obali, prostire se preko nekoliko brežuljaka, a njene barake i skromne kuće jasno su vidljive iz obližnjih palestinskih sela.

Proteklog vikenda na tom području izbili su napadi izraelskih doseljenika na palestinska sela, potaknuti smrću izraelskog zaštitara iz Havat Gilada. On je ubijen prošlog petka tokom sukoba čiji uzrok i dalje nije u potpunosti razjašnjen, a u kojem su poginula i četvorica Palestinaca te jedan izraelski vojnik, piše BBC.

Izraelski doseljenik na Zapadnoj obali: Napadi na Palestince su opravdani

U Havat Giladu, jednoj od naseljeničkih ispostava u koje međunarodni mediji rijetko imaju pristup, novinari su razgovarali sa stanovnicima o nasilju i širenju izraelskih naselja. Među sagovornicima bio je i Yehuda Shimon, advokat organizacije koja zastupa Izraelce uhapšene zbog nasilja nad Palestincima.

Shimon je napade na palestinska sela opisao kao opravdanu odmazdu zbog ubistva izraelskog zaštitara.

"Mislim da sada, nakon što su ubili jednog Izraelca, moramo pobiti sve ljude u Talu i Sarri, pa čak i u Jitu i Farati", rekao je, nabrajajući obližnja palestinska sela.

Na opasku da time vrijednost jednog jevrejskog života izjednačava sa stotinama ili hiljadama palestinskih života, odgovorio je:

„Ne, s milionima. Jedan jevrejski život vrijedi kao 10 miliona Palestinaca.“

Nije negirao da je ta izjava rasistička.

„Da, znam“, odgovorio je. „Ali to je istina, jer je Bog izabrao nas i zato ste ljubomorni.“

"Božansko pravo na zemlju"

Ovakvi ekstremni stavovi, koje mnogi Izraelci odbacuju, pomažu u razumijevanju sukoba na Zapadnoj obali u trenutku kada se izraelska naselja šire, a nasilje nad Palestincima raste. Mnogi doseljenici, posebno u neovlaštenim ispostavama poput Havat Gilada, koje su izgrađene bez službenih dozvola, smatraju da je Zapadna obala zemlja koju je Bog dao jevrejskom narodu. Prema međunarodnom pravu, i zvanična izraelska naselja i neovlaštene ispostave smatraju se ilegalnim.

Ispostava Havat Gilad osnovana je prije više od 20 godina u znak sjećanja na izraelskog zaštitara kojeg su ubili Palestinci. Danas je to grupa razbacanih kuća s vinogradom na vrhu brda. Pri ulasku u naselje vidljiv je niz objekata koji su nedavno izgorjeli. Shimon tvrdi da su ih zapalili Palestinci, dok izraelski mediji navode da policija požar tretira kao nesreću izazvanu opušcima.

Izraelska vlada ranije je najavila da će legalizirati Havat Gilad. Izraelska organizacija Peace Now, koja prati širenje naselja, ističe da to nije bilo moguće jer je veliki dio zemljišta proglašen privatnim vlasništvom Palestinaca. Umjesto toga, vlada je odredila parcelu južno od naselja kao državno zemljište kako bi omogućila daljnju gradnju.

"Palestinci nas ubijaju"

Shimon odbacuje pravne prepreke i tvrdi da međunarodno pravo nije relevantno jer im, kako kaže, Biblija daje pravo na tu zemlju. Kritizirao je izraelsku vladu i vojsku smatrajući da ne štite dovoljno snažno jevrejska prava, uprkos velikom širenju naselja pod aktuelnom vlašću i utjecajem krajnje desnih ministara.

Zamjera vojsci što, prema njegovom mišljenju, ne koristi češće smrtonosnu silu protiv Palestinaca tokom sukoba s doseljenicima.

„Izraelska vlada i vojska ponašaju se kao Ujedinjene nacije. Kada se sukobe Palestinci i Jevreji, oni ne ubijaju Palestince, nego ih samo razdvajaju“, rekao je.

„Zato što ih ne ubijaju, Palestinci poslije ubijaju nas.“

Podaci Ureda Ujedinjenih nacija za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) pokazuju drugačiju sliku. Od početka godine do 20. jula na Zapadnoj obali ubijena su 64 Palestinca, od kojih 18 tokom napada doseljenika. Najmanje 12 Palestinaca ubili su sami doseljenici, troje izraelske snage, dok za tri slučaja još nije utvrđeno ko je odgovoran.

U istom periodu, prema podacima UN-a, ubijen je jedan Izraelac. Broj povreda koje su izazvali izraelski doseljenici ove godine naglo je porastao i iznosi više od tri povrijeđena Palestinca dnevno.

Jedan izraelski vojnik koji je nedavno služio na Zapadnoj obali izjavio je da je strah vidio samo na licima Palestinaca, a „nikada na licu nijednog Jevreja koji tamo živi“.

Dva sistema na istoj zemlji i okupacija

Sukob između izraelskih doseljenika i Palestinaca nije ravnopravan. Izrael je okupirao Zapadnu obalu 1967. godine i od tada je na tom području izgradio stotine naselja u kojima danas živi više od pola miliona Jevreja. Njih štite izraelska vojska, ali i lokalne naoružane jedinice sastavljene od samih doseljenika.

Za Izraelce na Zapadnoj obali primjenjuje se izraelsko civilno pravo, dok su Palestinci pod vojnom okupacijom, podliježu vojnim sudovima i suočavaju se sa strogim ograničenjima kretanja. Vodeće organizacije za ljudska prava taj sistem nazivaju „apartheidom“, što Izrael odbacuje kao „apsurdnu i iskrivljenu“ etiketu.

Na pitanje o budućnosti Palestinaca na Zapadnoj obali, Shimon je ponudio tri mogućnosti: miran život pod izraelskom vlašću uz priznanje izraelskog vlasništva nad zemljom, dobrovoljno iseljavanje u druge arapske zemlje ili treću opciju.

„Ako ne želite mir s nama i ne želite otići, nemam izbora: moram vas ubiti i sve ću vas pobiti“, zaključio je.

Njegova vizija slična je planu koji je 2017. godine, prije ulaska u vladu, objavio sadašnji izraelski ministar finansija Bezalel Smotrich. On je predlagao da Palestinci odustanu od borbe za vlastitu državu, dok bi oni koji to ne prihvate i nastave otpor bili ubijeni. Kao ministar, Smotrich se zalaže za „dobrovoljno iseljavanje“ Palestinaca iz Gaze.

Strah i osjećaj napuštenosti

Mnogi Palestinci koji žive u blizini Havat Gilada osjećaju se nezaštićeno. Jedna stanovnica rekla je da stalno posmatra ispostavu u strahu od novog napada. Smatraju da je vojska usmjerena isključivo na zaštitu doseljenika, dok njihove sigurnosne snage nisu prisutne, a međunarodna zajednica ih je napustila.

„Situacija je veoma loša“, rekao je jedan mještanin. „Evropa ima svoje probleme, Amerika se bavi Iranom, Kinu nije briga, Rusija ratuje u Ukrajini, UN je gotov, a Arapi imaju svoje probleme. Ne znamo šta da radimo.“

Iako su najbliža palestinska sela od Havat Gilada udaljena manje od jednog kilometra, taj prostor ostaje duboko podijeljen izraelskim zakonima, vojnom kontrolom i dugotrajnim neprijateljstvom, prenosi Dnevnik.ba.