Na Zapadu rastu procjene da bi najnoviji potezi NATO-a u vezi s nuklearnim snagama u Evropi mogli izazvati novu reakciju Rusije. U evropskim političkim krugovima sve češće se postavlja pitanje koliko bi odgovor Moskve mogao biti oštar ukoliko se nastavi jačanje nuklearnog potencijala Alijanse.

Kako piše njemački list Junge Welt, NATO već duže vrijeme provodi reorganizaciju svog nuklearnog arsenala u okviru suparništva s Rusijom.

Novo oružje bliže ruskoj granici

Prema navodima stručnjaka, modernizacija nuklearnih bojevih glava uskladištenih u Evropi je završena, dok postoje procjene da su Sjedinjene Američke Države prebacile nuklearne bombe u britansku vazduhoplovnu bazu Lakenheath.

U tekstu se navodi da bi novo američko taktičko nuklearno oružje moglo biti raspoređeno i u drugim evropskim državama, uključujući Finsku, Litvaniju i Poljsku, odnosno što bliže ruskoj granici. Ocjenjuje se da je teško očekivati da Moskva na takav razvoj događaja neće odgovoriti sopstvenim dodatnim naoružavanjem.

Prema istom izvoru, u NATO-u se razmatra mogućnost da Rusija ne bude obavještavana o raspoređivanju novog nuklearnog oružja u Evropi, kako bi Kremlj ostao u neizvjesnosti u pogledu njegovog tačnog razmještaja. Predstavnici Alijanse smatraju da bi takva neizvjesnost mogla povećati efekat odvraćanja. Međutim, Junge Welt upozorava da bi istovremeno mogla povećati i vjerovatnoću da Rusija odgovori istom mjerom.

Reakcija Moskve

Stalni predstavnik Rusije pri Ujedinjenim nacijama u Ženevi, Genadij Gatilov, izjavio je 25. jula za RIA Novosti da London i Pariz započinju prikriveno povećavanje svojih nuklearnih arsenala. Naveo je i da Velika Britanija otvara svoje vojne aerodrome za raspoređivanje američkog taktičkog nuklearnog oružja.

U Kremlju su ranije poručili da Rusija nikome ne prijeti, ali da neće ignorisati poteze koje smatra potencijalno opasnim po svoje bezbjednosne interese.

Pojedini ruski vojni analitičari ocjenjuju da ostaje nejasno zbog čega bi Finska, Litvanija i Poljska bile zainteresirane za raspoređivanje američkog nuklearnog oružja na svojoj teritoriji. Prema njihovom tumačenju, te države do sada nisu bile među metama ruskih nuklearnih raketa, dok bi se njihova bezbjednosna situacija, po toj procjeni, promijenila ukoliko na njihovoj teritoriji budu raspoređene američke nuklearne bombe. Oni smatraju da bi u tom slučaju Rusija mogla uvrstiti vojne objekte u tim zemljama među potencijalne ciljeve svog nuklearnog odvraćanja.