Nakon što je Fokus razotkrio nastojanja vladajućih stranaka SNSD i HDZBiH da poklope sindikalno djelovanje u Parlamentarnoj skupštini BiH, uslijedilo je niz turbulencija u državnim institucijama. Ali i sistematičnijih poteza da se sindikat stavi pod šape politike, piše Fokus.

Kako je navedini portal i ranije objavio, prvi čovjek Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH (SDSZ) Radenko Mirković pokušao je delegitimizirati Sindikalnu organizaciju PSBiH i oduzeti joj pečat.

No, sada se očito krenulo u fazu dva o čemu svjedoči i akt Dejana Ružića, sekretara Zajedničke komisije za administrativne poslove PSBiH, koji je u posjedu Fokusa.

Akt Dejana Ružića

U aktu naslovljenom sa “Izjave o pristupanje Sindikalnoj organizaciji PSBiH” kojeg je predao Sektoru za finansija PSBiH”, Ružić od ovog sektora traži da učlani njega i još 25 osoba u u ovu sindikalnu organizaciju. Akt je predao 20. jula, a uz njega i potpisane pristupnice.

Zanimljivo je, međutim, ko su, između ostalog, službenici koji se naprasno baš sada učlanjuju u momentu kada se vodi (politička) borba za Sindikalnu organizaciju PSBiH.

Na spisku su Renata Paškalj, Žana Primorac, Bojan Šehovac…

Na Ružićevom spisku, između ostalog, nalazi se Renata Paškalj – rukovodeća državna službenica, koja je rukovoditeljica Sektora za druga parlamentarna tijela. Ona je dugogodišnji kadar HDZBiH, te bivša šefica kabineta Dragana Čovića i bivša ambasadorica BiH u Hrvatskoj.

Zajedno sa Draganom Čovićem i Marinom Vukojom bila je na kandidatskoj listi HDZ-a BiH za izbor delegata iz Federacije BiH u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH iz reda hrvatskog naroda. Kako nije izabrana za delegata u Dom naroda PSBiH, dobila je stalno radno mjesto u državnoj službi.

Inače, njeno zaposlenje na rukovodećoj poziciji u Sekretarijatu PSBiH pratila je izmjena sistematizacije radnih mjesta, kojom su mijenjani uslovi za predmetno radno mjesto. To je otvorilo pitanje da je sistematizacija prilagođavana, a o čemu su i mediji pisali.

Na spisku je i Žana Primorac, također rukovodeća državna službenica, sekretarka Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova u PSBiH. Supruga je Dražena Primorca, poznatog kadra HDZBiH i aktuelnog direktora Instituta za akreditiranje BiH.

Već dugo je aktivna u političkom i javnom životu kroz strukture HDZBiH. Obavljala je razne funkcije, a kroz lokalne strukture vlasti u Ljubuškom imenovana je i u tijela nekoliko javnih preduzeća u toj općini. Na Općim izborima 2018. godine bila je kandidatkinja HDZBiH za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH u Izbornoj jedinici 10. Kako nije prošla na izborima, dobila je stalno radno mjesto u državnoj službi.

Na spisku se nalazi i Marijana Galić – rukovodeća državna službenica, sekretarka Komisije za finansije i budžet Doma naroda PSBiH. Njeno ime nalazi se u monografiji HDZBiH objavljenoj prije nekoliko godina, a bila je i predavač na Političkoj akademiji te stranke.

Mediji su ranije pisali o njenim visokim naknadama u Parlamentarnoj skupštini BiH, kao i o njenom čestom angažmanu u komisijama za provođenje konkursnih procedura za prijem državnih službenika.

Nadalje, na spisku je i Bojan Šehovac, rukovodeći državni službenik, rukovodilac Zakonodavno-pravnog sektora Parlamentarne skupštine BiH. Zet je Miroslava Vujičića, poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu PS BiH i dugogodišnjeg funkcionera ove stranke.

Poslanik Vujičić se često pojavljivao u medijskim tekstovima koji su problematizirali zapošljavanja i porodične veze u javnim institucijama.

Dejan Ružić: Ja želim biti član Sindikata, šta je sporno?

Kako smo objavili u prethodnom tekstu, potpisnici inicijative za raspuštanje Sindikalne organizacije PSBiH, što dodatno govori o upetljanosti politike u cijeli slučaj između ostalog su bili:

Teo Rogić, šef Kabineta predsjedavajućeg Doma naroda Dragana Čovića (HDZBiH), Svetlana Miovčić, šefica Kabineta dopredsjedavajućeg Doma naroda Nikole Špirića (SNSD), zatim Jovana Mrkajić, službenica u stručnoj službi Doma naroda. Mrkajić je, inače, kćerka Radenka Mirkovića, predsjednika krovnog sindikata. Sekretarka Doma je Gordana Živković, kadar SNSD-a.

Fokus je kontaktirao Dejana Ružića te smo ga upitali po kojem prinicipu može dostavljati akt o učlanjenju 26 osoba u Sindikalnu organizaciju PSBiH.

“Ja želim da budem član Sindikalne organizacije PSBiH i kolege koje su isto iskazale želju da budu članovi ovog sindikata su mene ovlastile da za njih podnesem pristupnice”, kazao je Ružić.

On ističe kako su u Sindikalnoj organizaciji PSBIH donijeli protustatutarnu i protuzakonitu odluku u kojoj su naveli da pristupanje novog članstva nije moguće dok oni to ne odobre, a uz protok od osam mjeseci. Ružić se referisao i na naše prethodno pisanje.

“Oni lažu i govore da mi radimo neku duplu sindikalnu organizaciju da radimo dualizam u PSBiH. To nije istina. Mi smo se učlanili u istu sindikalnu organizaciju i planiramo održavanje skupštine nakon godišnjih odmora. Izaći ćemo svi da glasujemo za rukovodstvo koje smatramo da može donijeti promjene za radnike u PSBiH”, naveo je on.

Upitan zašto odjednom sada učlanjenje više desetina ljudi u aktu kojeg on potpisuje, Ružić je upitao:

“Je li to problem što se ljudi učlanjuju? Imam izjave od još četiri čovjeka koji će se učlaniti”.

Sam Ružić je i član Komisije za odlučivanje o sukobu interesa BiH, a imenovan je baš s pozicije sekretara Zajedničke komisije za administrativna pitanja, koja je i utvrđivala rang-listu najuspješnijih kandidata. Imao je najveći broj bodova. Ovo je tada problematizirala i nevladina organizacija Transparency International BiH.

Njegovo ime spominjalo se u javnosti u vezi sa konkursnom procedurom za izbor zamjenika glavnog revizora BiH, kada je za tu funkciju predložena Neda Močević, bivša sekretarica Nebojše Radmanovića (SNSD), uprkos javno iznesenim tvrdnjama da ne ispunjava propisane uslove.

“Što se tiče konkursne procedure za izbor dva zamjenika glavnog revizora gdje su bili kandidati iz reda srspkog i bošnjačkog naroda. Sjednice su održavane u skladu sa Poslovnikom o radu ad hoc komisija. Na kraju su kandidati izabrani od strane PSBiH. Ja s tim apsolutno nemam ništa”, rekao je Ružić.

Kako je SDSZ trošio novac članova sindikata?

Kako je potvrđeno za Fokus, advokat Sindikalne organizacije PSBiH Jasmin Poturović dostavio je Mirkoviću i UO SDSZ izjašnjenje u kojem ukazuje da su odluke UO donesene bez pravnog osnova, uz prekoračenje statutarnih ovlaštenja. Riječe je odlukama kojima se Sindikalnoj organizaciji nalaže održavanje Izborne skupštine u roku od 120 dana, te kojima se nevažećim proglašava pečat (uz zabranu njegove upotrebe).

Time se, naveo je, otvara ozbiljno pitanje njihove zakonitosti, ali i odgovornosti onih koji su ih donijeli.

Nadalje, potvrđeno nam je da su predstavnici Sindikalne organizacije PSBiH započeli razgovore sa predstavnicima drugih sindikalnih organizacija, od kojih neki također izražavaju nezadovoljstvo zbog netransparentnog postupanja i samovolje Mirkovića.

Dovode u pitanje i način upravljanja i visinu članarina koje se uplaćuju Samostalnom sindikatu bez jasnog uvida u njihovo trošenje. Sindikalna organizacija PSBiH zatražit će podršku i drugih sindikata u državi, kao i međunarodnih institucija, uključujući Međunarodnu organizaciju rada (MOR).

Fokus sa setom pitanja ponovo obratio čelniku SDSZ Radenku Mirkoviću. Upitali smo ga da li je finansijsko poslovanje SDSZ u posljednje tri godine bilo predmet nezavisne revizije ili druge vrste kontrole, odnosno da li je Porezna uprava FBiH utvrdila eventualne nepravilnosti i, ukoliko jeste, koje su mjere preduzete i iz kojih sredstava su obaveze izmirene.

“Finansijsko poslovanje SDSZ bilo je predmet kontrole Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine za period od 2020. do 2025. godine. Po okončanju kontrole doneseno je rješenje, na koje je Samostalni sindikat, u skladu sa zakonom, izjavio žalbu. Postupak po žalbi je u toku i konačna odluka nadležnog organa još nije donesena. S obzirom na to da postupak nije pravosnažno okončan, ne bi bilo primjereno komentarisati pojedinačne nalaze niti prejudicirati njegov ishod”, izjavio je Mirković.

Radenko Mirković: Članstvo ima uvid u način raspolagaja sredstvima

Upitali smo ga i kakav je finansijski rezultat poslovanja u posljednje tri godine odnosno da li Sindikat ostvaruje višak ili negativan finansijski rezultat, te da li članstvo ima potpun uvid u način raspolaganja sredstvima prikupljenim od članarina.

“Finansijsko poslovanje Samostalnog sindikata u posljednje tri godine bilo je stabilno. U 2023. i 2025. godini ostvaren je pozitivan finansijski rezultat, dok je u 2024. godini iskazan negativan finansijski rezultat zbog jednokratnog izdvajanja sredstava za humanitarne svrhe. Na osnovu odluke Upravnog odbora, Samostalni sindikat je u 2024. godini uplatio 10.000 KM pomoći stanovništvu pogođenom poplavama na području Jablanice, što je uticalo na finansijski rezultat za tu godinu. Sredstva prikupljena od članarina koriste se u skladu sa Statutom, usvojenim finansijskim planom i odlukama nadležnih organa Sindikata. Članstvo ima potpun uvid u način raspolaganja sredstvima kroz propisane procedure usvajanja finansijskih dokumenata. Svaki finansijski plan i godišnji finansijski izvještaj prethodno razmatra i usvaja Upravni odbor, a potom ih usvaja i Skupština Samostalnog sindikata kao najviši organ odlučivanja”, naveo je Mirković.

Upitan je i da li je Upravni odbor SDSZ pravovremeno bio upoznat sa svim relevantnim činjenicama i dokumentima prije donošenja odluka koje se odnose na Sindikalnu organizaciju PSBiH, ili je postupao isključivo na osnovu informacija predsjednika?

“Upravni odbor Samostalnog sindikata nije donosio odluke isključivo na osnovu informacija predsjednika. Prije donošenja odluka članovima Upravnog odbora dostavljena je cjelokupna raspoloživa dokumentacija, uključujući svu prepisku i akte koje je Samostalni sindikat zaprimio od Sindikalne organizacije PSBiH. Odluke su donesene nakon razmatranja dostavljene dokumentacije i rasprave na sjednici Upravnog odbora, u skladu sa Statutom i drugim internim aktima Samostalnog sindikata”, rekao je Marinković.