Posjeta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Srbiji prošle sedmice pokrenula je niz burnih reakcija širom Balkana. Zelenski se u Beogradu prvi put sastao sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, a potom je izjavio da Ukrajina neće priznati nezavisnost Kosova, što je dodatno zaoštrilo situaciju u regiji, piše Politico.

Reakcije iz Prištine i Beograda

Odgovor s Kosova stigao je gotovo odmah. S glavne saobraćajnice u Prištini uklonjen je veliki plavo-žuti transparent s natpisom "Free Ukraine", postavljen još 2022. godine. Gradonačelnik Përparim Rama poručio je da suosjeća s "narodima koji se suočavaju s ratom, nasiljem i progonom", ali je dodao da "poštovanje mora biti uzajamno".

Nakon posjete, Vučić je zaprijetio da će Srbija fizički preusmjeriti tok rijeke Ibar kao odgovor na rušenje kuća u srpskom vlasništvu na obali akumulacionog jezera na Kosovu. Takav potez isušio bi jezero koje snabdijeva vodom veći dio Kosova i služi za hlađenje njegove najveće elektrane.

U međuvremenu su na društvenoj mreži X javno polemisali srbijanski ministar vanjskih poslova Marko Đurić i albanski premijer Edi Rama. Rama je optužio Srbiju da živi u "političkom balonu" i negira činjenicu da je "Srbija davno izgubila Kosovo".

Nezavisnost Kosova

Kosovo, s većinskim albanskim stanovništvom, veći dio 20. stoljeća bilo je južna pokrajina Srbije. Nakon decenija represije, koja je ukinula široka politička prava iz vremena Jugoslavije, 1998. i 1999. godine izbio je oružani sukob. Tromjesečna NATO-ova vojna intervencija potisnula je srbijanske snage, a Kosovo je stavljeno pod upravu Ujedinjenih nacija.

Nezavisnost je proglašena 2008. godine i do danas ju je priznalo više od 100 država, uključujući SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i 22 od 27 članica Evropske unije. Kosovo je i potencijalni kandidat za članstvo u EU, a zahtjev je podnijelo u decembru 2022. godine.

Ruski predsjednik Vladimir Putin često koristi status Kosova kao argument za opravdanje invazije na Gruziju 2008. i aneksije Krima 2014. godine. Kosovski ministar vanjskih poslova Glauk Konjufca izjavio je da je "sa žaljenjem" primio na znanje stavove Zelenskog. Dodao je kako takva retorika podsjeća na "pokušaje Rusije da se poziva na Kosovo kao presedan".

Šta je u pozadini?

Postavlja se pitanje zašto se ukrajinski čelnik uopće odlučio baviti složenim balkanskim odnosima. Odgovor se vjerovatno krije u naoružanju. Srbija, naime, i dalje proizvodi znatne količine municije sovjetskog kalibra, koju Kijev ne može nabaviti od zapadnih saveznika jer oni koriste NATO standarde.

Ukrajinska vojska još uvijek se uveliko oslanja na teške haubice i tenkove iz sovjetske ere, ključne za borbe u Donbasu. Uprkos svom proruskom stavu, Vučić je, čini se, voljan diskretno isporučivati tu municiju Kijevu.

"Ukrajina je u poziciji u kojoj se ne može baviti ničim osim svojim najhitnijim potrebama, a Vučić joj je trenutno važniji", pojasnio je Florian Bieber, voditelj Centra za jugoistočnoevropske studije na Univerzitetu u Grazu.

Vučićev manevar prema Briselu

Vučićevo približavanje Zelenskom moglo bi biti i pokušaj da ublaži kritike iz Brisela. Čelnici Evropske unije osudili su nedavno nasilje tokom protesta protiv vlasti u Srbiji i upozorili na "urušavanje demokratskih standarda".

"On se nada da će u nadolazećim mjesecima dobijati manje kritika zbog svojih bliskih, ili barem simbolički bliskijih veza sa Zelenskim. Vučić to radi kako bi ojačao svoju poziciju pred EU uoči mogućih izbora u zemlji", smatra Bieber. Zagovornici kosovske nezavisnosti dugo su je predstavljali kao jedinstven slučaj, a ne kao model za druge.

Ipak, okolnosti odvajanja od Srbije i dalje su predmet sporenja, posebno među članicama EU poput Španije i Kipra, koje se suočavaju s vlastitim separatističkim pokretima i odbijaju priznati Kosovo. "Ovisno o tome koju stranu u ovom sporu podržavate, imaćete i drugačije mišljenje o tome što nezavisnost Kosova znači za druge sukobe i teritorijalne spore širom svijeta", zaključio je Bieber.